DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 201 — Skrižaljka 16. nije ništa drugo, već uporaba skrižaljke 15. za procjenu proizvadjanja njemačkih dužica iz stojećih ili ležećih đebala, i proračunanje njihove vriednosti za prodaju u malom. Poraba ove skrižaljke sasma je laka, pak obzirom na to, da se uporabivost pojedinih debala može lakše i bolje prosuditi, takodjer i sjegurnija, nego skrižaljka 15. Proizvodni i transportni troškovi. Kako smo već napomenuli na početku ovoga odsjeka o proizvadjanju njemačkih dužica, plaćaju se pojedini poslovi kod iste raznim načinom. Obaranje stabala plaća se po komadu, razrezivanje istih u trupce po broju rezovi, kalanje po tjednu, a samo ona tri radnika, koji dužice konačno izradjuju, plaćaju se po broju proizvedenih hektohtara. Samo se po sebi razumieva, da nije lako ustanoviti sjegurno mjerilo za nagradjivanje radnje prvih triju vrsti radnika, jer ono ovisi prije svega o većem ili manjem promjeru debla i o marljivosti i vještini samih radnika. Ali u obće valjaju slieđeće stavke, koje se tiču plaćanja proizvoditelja njemačkih dužica: 1. Za obaranje stabala plaća se prema njihovoj debljini 30—50 novč., a za svaki rez u trupce 10—14 novč., tako da tim načinom dolazi po izkustvu na svaki hektolitar gotove robe 8—10 novč. 2. Plaća kalaoca iznaša na tjedan 8 — 10 for. i živež; na 1 hl. odpada po prilici 2 — S´/a „ 3. Napokon dobivaju posljednji izradioci dužica za svaki hektolitar 12—14 novč. i živež; po tom dolazi na svaki hektolitar 18—22 „ Ukupno dakle za 1 hl. . . 28—35´/a novč. Iznos taj razumieva se uviek za onakav hektolitar, koji sastoji iz duga i iz podnica u njihovom valjanom medjusobnom razmjeru. Od njega je nadalje običajno još odbiti oko ^/ ^ od cielog proizvoda, pak se tim načinom umanjuje gornji iznos na 25—32 novč. Transportni su troškovi različiti prama raznim vrstim dužica; ako ih označimo za duge od ´/s do 2 hl. sa 1, to isti iznašaju kod duga od 2´/a—5 hl. 0"7, a iznad 5 hl. 0-65; pri tom se uzimlju u obzir podnice, koje imadu istu duljinu sa dugami, koje dakle odgovaraju dvostrukoj veličini u hektolitrih. Faktični transportni troškovi iznašaju za svaki hektolitar prama tomu, kako je udaljeno mjesto, gdje se burad proizvadja, od Drave na daljinu od 4 kim. 77,2 novč., od 8 kim. 10 nč., od 12 kim. 12 nč., od 16 kim. 15 nč., od 20 kim. 19 nč., od 24 kim. 24 nč., od 28 kim. 27 nč., od 32 kim. 30 nč. Napomenut nam je još, da se računaju na jedno bure ili 3 vrste duga i 2 vrste podnica ili samo 5 vrsta duga ili napokon samo 7 vrsta podnica dotične vrsti dužica. c. Most niče i ina laktovina. Tu vrst liesa proizvadjaju u ovih predjelih izključivo kranjski i hrvatski radnici, koji se tečajem mnogih godina bave upravo samo tim poslom. Radnici |