DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 148 — tako, da su najkraće duge na gornjoj strani bureta b i na dolnjoj đ, a najduže na stranama a i c. Uzrok toj nejednakosti dugS. je taj, što je podište bureta od strane c i a prama hd nešto uvinuto u svrhu povećanja odporne snage. Ta raz lika dužina dugž, iznaša ´/a do cielu debljinu duge dotične vrsti na krajevih. Dužina je duge, koja odgovara sadržini (broju hektolitara) dotičnoga bureta ona, koju imadu duge postrance bureta, dakle kod a i c. Jer su njemačke dužice razmjerno u obće većih dimenzija, to se kod njihovog škartirauja ne postupa onakovom strogosti, kao kod škartiranja francuzkih dužica. Ako su moguće pogrješke u drvu, kao pukotine sbog zime, sbog žderanja ličinka, crvene truleži, granja i t. d. samo s jedne strane, te ne obuhvaćaju cielu debljinu njemačke dužice, to nije izključena uporaba njena za posudje za tekućine , u protivnom slučaju dakako ne može služiti u istu svrhu, ali još uviek valja za pravljenje posudja, koje ćo služiti za držanje suhih stvari ili debelih tekućina. Napomenute pogrješke u drvu zahtievaju, da se dotične dužice pridiele u drugi (slabiji) razred, jer ne spadaju u „prima" upravo kao što i one, koje su prigodom izradbe izpale preuzke ili kod kojih je previše odsječeno na kraju (si. 11.). One pak dužice, koje su radi ma kojega razloga neprikladne za pravljenje bureta, u kojem se drže tekućine, spadaju bezuvjetno u najlošiji razred. U prijašnje doba, dok još produkcija njemačkih dužica nije bila tako razvijena, kao što danas, proizvadjahu ju samo bačvari po zanatu, koji zimi predjoše iz svojih radionica u šumu. Ku kasnije, kad je rasla potreba poslenika, dadoše se na proizvodnju njemačkih dužica već prije napomenuti kranjski i hrvatski radnici. Koliba onih prvih t. j . bačvara po zanatu razlikuje se bitno od one, koju si prave ovi potonji, čiji opis spomenusmo, kad smo govorili o francuzkih dužicah; ona je obično mnogo veća, iznutra nešto drugčije uredjena i ima poseban odjel za spravljanje živeža (hrane). I tu se radnici sdružuju u skupine prama množini posla, te imadu takodjer svoga vodju, koji im se brine za hranu. Radnici se diele prama pojedinim poslovom; dvojica obaraju stabla i režu ih u trupce; jedan kala trupce, dva radnika prave površno dužice, dok se 5 do 6 njih bave konačnim izdjelavanjem i čišćenjem duga i podnica. Radnici stoje uviek u ovakovom razmjeru, pa se prama tomu i opredieljuje njihov broj kod svake skupine. Ona dva radnika, koja samo površno dadu oblik dužici, predadu ju daljnjim, da ju konačno izrade i stalan joj oblik dadu. Ovi potonji — tesači — polože dužicu uzkom stranom na visoku podlogu i iztešu ju sa svojom jednostrano naošlienom švarbom s kratkim držalom i dugačkom reznom crtom do |