DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 184 — ležeće mjesto od vjetrova, koji su zdravlju Škodljivi. Kao takove vjetrove spo-, menuti nam je iztožnjak i sjeveroiztoCnjak. Biljke posjeduju svojstvo, da svojom respiracijom zrak zdravijim fino. Pojmljivo je dakle, da će zrak u šumi kud i kamo zdraviji biti nego u polju, jer je ne samo površina lišća od drva veća i drvo dulje živjeti može, nego je u zatvorenoj šumi raztvorba humusa bogato vrelo asimilacije. Iz lišća je izlučeni kisik ozonisiran, pak po svojoj naravi djeluje ubitačno na miasme, koji su u zraku. S toga je šuma u blizini velikih gradova glavni uvjet zdravlja. Osim toga se zrak, koji dolazi iz škodljivih močvara, pročisti u šumi, pak šuma tim čuva čitavu pokrajinu od mnogih bolesti.* Samo je po sebi jasno, da su šume sbog atmosferičkih oborina za plodovitost i zdravlje dotične pokrajine od velike važnosti. Konačno je i lječilišta, u kojima oslabljeni živci traže mir i okriepu za nove užitke, nalaze u okolici svježe šume. Šuma daje bolestnomu tielu okrepe, dapače nema bolesti, kojoj ne bi zelena šuma prudila. V. Premda se u današnje vrieme ne uzima osobiti obzir na etički momenat šume, to ipak možemo i o tom koju da reknemo. Kad naši pjesnici pjevaju o zelenoj gori, o stoljetnu dubu, o liepoj dubravi daju tim samo oduška svojim čuvstvima, koja šume a osobito prašume u čovjeku pobude. Niesu bili samo narodi staroda vieka kao Grci** i Rimljani, koji mišljahu, da u šumama bogovi stanuju, nego su i naši pradjedovi gajeve pojedinim bogovom posvećivali. Sveto drvo Slavena bijaše lipa, gdje su se oni često sastajali dapače i sudbene stvari riešavali. Pak i srednji viek spominje još svete lugove Slavena. Pogledom na estetiku zauzima šuma opet prvo mjesto. .Jer može li se u obće liepo imanje bez šume i pomisliti? Odakle vadi slikar ljepše motive nego iz šume. I sigurno nema stvora, koji bi u pustoši a ne u šumi uživao. * Tako je nekad cvatuća i silno napučena rimska Campagna sjekom svetih gajeva pod Gjurom XIII. u pravu pustoš pretvorena Pa šta je bila posljedica toga? Malaria se Sirila rapidno i narod poumirao. KoUer tvrdi, da je u Rimu od svake stotine do 5, ljudi sbog malarie pomrlo. U Toscani sade topolu, u Americi dapače i suncokret kao sredstvo proti groznicam. Razširenje je kolere, kako mnogi dokazi tvrde, osobito iz iztočne Indije šumom zaprieSeno. ** Grci su svakomu bogu jednu vrst drva posvetili, tako n. p. Zeusu hrast. Junu krašku, Cybeli bor, Proserpini topolu itd. Beligija Rimljana gradi se na religiji grčkoj. Silvan i Paun bijahu kod Rim ljana bogovi šume a Diani bijaše kod Aricie jedan gaj posvećen. Obožavanje drva nije bilo samo svim starim narodom zajedničko, nego su mnogi i postanak ljudstva drvu pripisivali, što nam svjedoči indijska, persijska, grčka, rimska i norvežka mytologija. Tako bijahu u Skandinaviji jasen i jošik roditelji ljudstva, dok Dorani i Trojanei potiču od hrasta. Od svih ostalih naroda razlikovali su se u tom pogledu Magjari, koji se, đošav iz azijatske visočine i priviknuv tamo nomadsku životu, pokazaše pravim neprijateljima same, pak su baš oni sami vedi dio ugarske ravnice sasma opustošili. |