DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 183 — Djelovanje je šume u cielini nekako nlvelirajuće, jer ne samo da šumsko tlo sadržinom humusa srednja svojstva posjeduje i skoro jednaku godišnju temperaturu ima, nego šuma i bližnje tlo od ekstrema čuva. Razdieljenje šuma i polja kao n. p. u našoj domovini i u cieloj Austrougarskoj djeluje pospješno na čovječanstvo ondje, gdje se četiri godišnje dobe podpunoma pojavljuju. Razumije se, da se to ne sbiva u onim zemljama, gdje je sunce skoro uviek u zenitu kao na ekvatoru, gdje je temperatura skoro eiele godine ista, niti u blizini pola, gdje nakon duge hladne zime vrlo kratko ljeto sliedi. — Manjka li tlu humusa i anorganskih tvari, a vode i organskih tvari u izobilju imade kao n. p. u uzkim dolinama, to se tuj tvore močvare, u kojima ostanci bilja lagano i nepodpuno gnjiju. Sbog te gnjiloće tvore se miasmi, koji su uzrokom groznice i drugih bolesti.* Izoliran položaj malih sela ili već pojedinih kuća, koje su šumom obko- Ijene, karakterizuju već tim svoje stanovnike. Izparivanje je čovječjeg tiela u šumi umjerenije, nego li u pustari; s toga u velikim pustarama, gdje ni dovoljna propuha nema. Iako čovjek na bubrezima i ostalim organima oboli.** Gdje se temperatura vrlo brzo mienja, nastaju sbog prehlade mnoge upale čovječjih organa, dok u okolici šume, koja ovakove temp. extreme zapriečuje, upale su riedki slučajevi.*** Velika zimska studen i ljetna vrućina mora u Stepama osobito uz jake iztočne vjetrove čovječju zdravlju nahuditi. Tim više škodi mu, čim je veća razlika temperatura dana i noći. Upale organa, naročito respiracije, reumatizam karakteristične su bolesti, osobito na sjeveru i to zimi **** Šuma nije samo strujam zraka mehanička zaprieka, nego ona struji donekle i fizikalna svojstva mienja. Radi toga šuma je u stanju čuvati za sobom * Jedna je vrst miasma tako zvana „malaria", koja se cesto u tropičkim krajevima opaža i za koju se misli, da je uzrokom iztoSno-indijske kolere i žutice. ** Od kolikog je upliva vlažno tlo na zdravlje čovjeka, vidimo u Englezkoj, gdje se broj prsobolnih smanjio, ođkad se tlo đrainiralo. *** Po Miihrju uzrokuje studen vedu množina krvi, a vrudin« smanjuje krv. Radi toga uzimlju bolesti u vrućim krajevima i u ljetu upaljujudi (inflamatorički) a u hladni n krajevima više torpidni (adynami6ki) karakter. Na hladnu sjeveru vladaju dakle inflamatoričke a pod polutnikom adjnamifike bolesti, dok u umjerenom pojasu dolaze najrazličitiji oblici bolesti sbog miene godišnjih doba, te nagao prelaz zime u ljeto i obratno prouzrokuje sbog promjene krvi tim više bolesti, čim je eitremnije doba. Lako nam je dakle uvidjeti, kako je i ovdje Suma važan faktor radi svog nivilirajudeg djelovanja na dotičnu pokrajinu. **** U Sahari iznaša razlika temp. dana i noći preko 40", dakle nije ni čudo, da je Sahara tako rekudi domovina prsnih bolesti. Seljak ugarske ravnice nosi u najvećoj vrućini krzno, jer zna, da po zapadu sunca nastupi osjetljiva studen. Isto su tako nodi u lombardskoj ravnici sbog toga, jer su južni obronci Alpa opustošeni, razmjerno hladne. |