DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 181 kulturni napredak onoga naroda, koga ona prehranjuje, koji o njenim produktima živi. 0 dobrom gojenju šume ovisi šumarstvo i gospodarstvo, koje podiže industriju, a ova, tražeći podporu opet u produktima tla, vraća se ponovno šumarstvu i gospodarstvu. III. Još je uzvišenije značenje šume za. okolicu onda, kad ona pučanstvo uzdržava. Dobivanjem i preradjivanjem šumskih produkata služi si narod svakdanji kruh. Tu nam valja spomenuti obaranje i priredjivanje drva, za tim micanje i transportiranje, čim si pribavlja pučanstvo dobru zaslugu, koja se mora s toga cieniti, jer se takav rad sbiva obično u takovo vrieme, gdje drugih zasluga za siromašna radnika nema. Koliko je puta preradjivanje drva u rezanu, sjeckanu i kalanu robu glavno vrelo trgovine dotičnog puka! Takova se industrija nalazi u predjelima osobito gorskima, gdje tlo i klima gospodarstvu ne prija, a težanje se zemlje ne izplaćuje.* U raznim provodima kod rudarstva, u tvornici stakla, u Ijevaoni željeza i t. d. treba uviek drvo bilo kao gradjevni materijal bilo kao gorivo. S toga se već odavna u onakovim pokrajinama gojilo šumarstvo, koje bi moglo dovoljno materijala za porabu ovakovih tvornica davati i tim zapriečiti nabavljenje drva ili drvenih surogata iz drugih udaljenih krajeva. Razumije se, da može bližnji narod radnjom u takovim šumama dosta zaslužiti. Dobivanjem i priredjivanjem šumskih produkata kao katrana, raznih smola dade se opet mnogo zaslužiti.** Računa li se k tomu još zasluga kod obradjivanja zemlje za pomladak, kod gradnja putova i kod ostalih šumskih popravaka, dolazi se do uvjerenja, da u većim šumskim kompleksima stanovnici svoj obstanak samo šumi zahvaliti imadu. Šuma olakoćuje industriju uzdržavanjem jednake visine vode u potocima i riekama, a odvraća štete, koje bi s poplavom skopčane bile. Promet sa šumskim produktima, koji posjedniku šume veći prihod daje, u konsumentu drvnu potrebu olakoćuje, tim je znamenitiji, što kod transporta ovakovih firoduka^a mnogi ljudi bilo posredno bilo neposredno zaslužbe nalaze. * U ovom 86 pogledu odlikuje Češka u Sumavi i Rudogorju, pak je i pletenje košara u ovakovim krajevima osobito razvijeno. Tako se na svakih 10.000 stanovnika računa u Njemačkoj 25 duSa, u Italiji 12, Austro-Ugarskoj 5, koje se samo stolarstvom — dakle preradjivanjem drva — bave. ** Dobivanje je smole iz pinus maritima u Prancuzkoj osobito kod biskajskog zaljeva glavno vrelo zaslužbe tamošnjeg pučanstva. Izvoz ove smole iznašao je god. 1865. za vrieme amerikanskog rata 52.500 milijuna centi u vriednosti od 27 milijuna franaka; od čega se 40"/!, na radnike za dobivanje iste izdalo. Ako se i zabacila metoda dobivanja pepeijike iz drva, to se ona u Sus^i, Ugarskoj i Kranjskoj još uzdržala, pak daje u Kusiji 2*/5 milijuna rubalja zasluge. |