DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 179 Važnost šume za materijalno i duševno dobro čovjeka. Piše Gj. Cesari<5. Što je šuma? „Skup drveća" bio bi pravi odgovor; ali dodjemo li krasnim ljetnim danom u nju, gledamo li onaj divni sklad, to ćutimo njeku svježu struju u grudima, koja nam veli, da šuma od samog drveća ne sastoji. — U našem bogatom jeziku težko je naći pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo ju krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo od drugog razlikuje, ali ipak sva se slažu — sva harmoniraju,´ Možda bi ovaj odgovor izgledao kao da šuma samo pjesniku i slikaru spada — ali to ne; narav skrbi za svakog, ona sjedinjuje razne putove čovječje djelatnosti u jednu mjestu i takovo jedno mjesto je šuma; s toga budi zadaćom ovoga članka ocrtati njenu važnost, jer je ona pomiriteljica pjesnika i slikara s iztraživaocem naravi, ona je svakomu ugodna, — ona je za cielo čovječanstvo važna. I. U šumama topi se suieg polaganije, kiše su češće ali slabije. Voda, što ju tlo upije, prelazi bud izparivanjem u atmosferu bud infiltracijom u zemlju, pak je takovo tlo stalan reservoir vlage i trajna brana vrelima, koja nikad ne presuše. Za to u okolici šume teku vrela uviek naknadno, harajuće poplave su rjedje a visina je vode obično ista. Drugo je ondje, gdje na velikim prostorijama šume nema: snieg se naglo topi, žestoke kiše ne mogu u pusto tlo tako brzo prodrieti, silna se množina vode sabere, pak joj je mehanička sila tim veća, čim je tlo strmije; ona se lazlieva i mieuja tok riekam Sve do mora znade ovakova voda poplave prouzročiti tvoreći putem bare i kaljuže, izplakivajući plodno tlo ili ga pokrivajući šljunkom i pieskom A koliko puta uništi hiljadam imetak i sreću! U takovim pokrajinama presuše ljeti vrela, rieke su za brodarstvo i industriju od male koristi jer su ili previše nabujale ili su kao obično preplitke.* Šume bi se s toga morale svuda na ovakovim pustinjama saditi, premda takovo sadjenje spada medju najteže probleme šumara. Valjan su dokaz tomu stepe u južnoj Rusiji i Ugarskoj,** gdje suša i kasni mrazi, a osobito silan snieg zadavaju nenadvladljive zaprieke. Kako spomenusmo, pokazuje se djelovanje ovakovih pustara uništujući produkciju tla najviše u gori, a najmanje * Birnbaum je opažao visinu vode u Vltavi i dokazao, da ae ista sbog opustoSenja šuma postupice smanjuje. Volga, najveda rieka u Europi, danomice je vodom siromašnija i brodarstvu nepristupnija. Divlje bujice, koje se na Alpama često pojavljuju, posljedica su opustošena tla, jer se u takovu tlu lako prave jarci, koji se brzo dei-anjem vode razšire. Osobito je gorje južne Europe trpilo zimi poplavama a ljeti ua pomanjkanju vode. ** Da se biljka u zemlji crnici u južno-ruskim stepama ne posuši, kopa se tlo 3— 4 stope duboko a, grede se slamom pokrivaju. « |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 180 — u ravnici, gdje je tlo s glinom pomiešano, jer glina upija vodu, pak može tako dulje vremena ljetnoj suši prkositi.* II. Produkti šume ne samo da služe neposredno potrebam života, nego se upotrebljuju kao pomoćna sredstva u gospodarstvu, industriji i trgovini, što je svakomu dobro poznato. Ako se drvo kao gorivo i zamienjuje kamenitim i sivim ugljenom, s izsušenim djubrom** i drugim sličnim gorivima, to se ipak u većem dielu Europe kao gorivo izkljućiti ne može. U obrtu, gospodarstvu i samoj industriji, koja u najvećoj mjeri surogate drva upotrebljuje, igra drvo još uviek veliku ulogu. Upravo je nemoguće nabrojiti sve ono, što nam šuma neposredno daje, a kamo li navesti sve, u što šuma svojima proizvodima zasieca! Orudje, gospodarsko posudje i druge stvari većim su dielom ili bar donekle iz drva. Gdje bi bio stolar, kolar, rezbar, tesar, bačvar i dragi obrtnici, da nema drva! Gospodarstvo rabi opet pruća i kolja za vinograde. Poraba drva pokazuje se kod težanja polja, gradnje brodova, strojeva, željeznički podvaljaka*** i t. d. Nuzprodukti kod pougljivanja nalaze u tehnici mnogostranu uporabu. često se za dobivanje istih, naročito za svjetleći plin i katran, drvo suhoj destilaciji izvrgne, gdje se i drven ugalj k više traži podpore od šume. Šuma mu takovu daje u travi, žirovini, hranivu Ušću, slami, šiškama, gubi i t. d. Plodovi šume služe često čovjeku za hranu n. p. kesten, gljive, drugi opet za razna pića. Ne smije se zaboraviti, da i lov daje hranu, a krzna zvjeradi skupociena odiela.**** Industrija je vezana sa šumarstvom posredno i neposredno. Od ploda raznog drveća priredjuje se bojadisaru mastilo, terpentin, smola, a u strojbarstvu kora osobito hrastova. Malo ne u svakom pogledu nadomješta i pokriva šuma razne potrebe čovjeka. S toga se mora dobro paziti kod gospodarenja sa samom šumom, mora se u obzir uzeti njena svojstva, odnošaji klime i odnošaji tla a napokon i * Koliko još i plodonosno tlo sbog opnstošenja trpi, pruža nam liep dokaz ugarska ravnica, osobito od onda, odkad je reguliranjem Tise svoj reservoir izgubile ** Izsušeni djubar ne služi kao gorivo samo u Stepama nego i francuzkitu Alpama i otocima zapadne obale Holsteina. *** U Austro-Ugarskoj i Njemaćkoj iznaša godišnja potreba željezničkih podvaljaka do IV2 milijuna m*, što odgovara veličini šume od 300.000 — 400.000 bkt. **** U evropskoj Kusiji, Sibiriji i ruskoj Americi daje lov trgovini krzn a više od 3 milijuna maraka. Svakako je pretjerano mnienje H. Lomera, koji krzno na 14 milijuna maraka računa. Drži se, da je Czornig prinos lova u Austro-Ugarskoj previsoko procienio. On ra6una na 1^/2 milijuna centi mesa vriednost od 25 milij. for. |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 181 kulturni napredak onoga naroda, koga ona prehranjuje, koji o njenim produktima živi. 0 dobrom gojenju šume ovisi šumarstvo i gospodarstvo, koje podiže industriju, a ova, tražeći podporu opet u produktima tla, vraća se ponovno šumarstvu i gospodarstvu. III. Još je uzvišenije značenje šume za. okolicu onda, kad ona pučanstvo uzdržava. Dobivanjem i preradjivanjem šumskih produkata služi si narod svakdanji kruh. Tu nam valja spomenuti obaranje i priredjivanje drva, za tim micanje i transportiranje, čim si pribavlja pučanstvo dobru zaslugu, koja se mora s toga cieniti, jer se takav rad sbiva obično u takovo vrieme, gdje drugih zasluga za siromašna radnika nema. Koliko je puta preradjivanje drva u rezanu, sjeckanu i kalanu robu glavno vrelo trgovine dotičnog puka! Takova se industrija nalazi u predjelima osobito gorskima, gdje tlo i klima gospodarstvu ne prija, a težanje se zemlje ne izplaćuje.* U raznim provodima kod rudarstva, u tvornici stakla, u Ijevaoni željeza i t. d. treba uviek drvo bilo kao gradjevni materijal bilo kao gorivo. S toga se već odavna u onakovim pokrajinama gojilo šumarstvo, koje bi moglo dovoljno materijala za porabu ovakovih tvornica davati i tim zapriečiti nabavljenje drva ili drvenih surogata iz drugih udaljenih krajeva. Razumije se, da može bližnji narod radnjom u takovim šumama dosta zaslužiti. Dobivanjem i priredjivanjem šumskih produkata kao katrana, raznih smola dade se opet mnogo zaslužiti.** Računa li se k tomu još zasluga kod obradjivanja zemlje za pomladak, kod gradnja putova i kod ostalih šumskih popravaka, dolazi se do uvjerenja, da u većim šumskim kompleksima stanovnici svoj obstanak samo šumi zahvaliti imadu. Šuma olakoćuje industriju uzdržavanjem jednake visine vode u potocima i riekama, a odvraća štete, koje bi s poplavom skopčane bile. Promet sa šumskim produktima, koji posjedniku šume veći prihod daje, u konsumentu drvnu potrebu olakoćuje, tim je znamenitiji, što kod transporta ovakovih firoduka^a mnogi ljudi bilo posredno bilo neposredno zaslužbe nalaze. * U ovom 86 pogledu odlikuje Češka u Sumavi i Rudogorju, pak je i pletenje košara u ovakovim krajevima osobito razvijeno. Tako se na svakih 10.000 stanovnika računa u Njemačkoj 25 duSa, u Italiji 12, Austro-Ugarskoj 5, koje se samo stolarstvom — dakle preradjivanjem drva — bave. ** Dobivanje je smole iz pinus maritima u Prancuzkoj osobito kod biskajskog zaljeva glavno vrelo zaslužbe tamošnjeg pučanstva. Izvoz ove smole iznašao je god. 1865. za vrieme amerikanskog rata 52.500 milijuna centi u vriednosti od 27 milijuna franaka; od čega se 40"/!, na radnike za dobivanje iste izdalo. Ako se i zabacila metoda dobivanja pepeijike iz drva, to se ona u Sus^i, Ugarskoj i Kranjskoj još uzdržala, pak daje u Kusiji 2*/5 milijuna rubalja zasluge. |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 182 — Ođpraviti drvo na putove ili potoke već je znatno vrelo zasluge za narod, a daljnje odpravljanje na mjesta konsumcije bilo kopnu ili k vodi zahtieva takodjer mnogo produktivna rada. Željeznice* a donekle i brodarstvo, glavna su prometala drva i drugih šumskih produkata. Gledajući ovako velike zasluge od šum§,, mogli bi se nadati, da će se šuma što intenzivnije gojiti, nu žalibože ima zemalja, gdje se možemo baš o protivnom postupku uvjeriti.** Što se tiče evropske trgovine s drvom,*** to moramo razlikovati zemlje, gdje se kao u Norvežkoj i Švedskoj drva samo eksportiraju, onda zemlje, gdje se kiio u Englezkoj, Belgiji, Holandezkoj, Danskoj, Španjolskoj, Portugalsl izvozom i tu je veći izvoz u Ruskoj, Austriji,**** Italiji i Švicarskoj, a uvoz u Francuzkoj. Skoro jednak uvoz i izvoz je u Njemačkoj. IV. Ne samo da šuma povoljno upliva na gospodarstvo, trgovinu i industriju ; nego je ona i za zdravlje čovjeka važna. Osim posrednih upliva šuma je vrlo važna svojim djelovanjem na klimu i tlo za duševni i tjelesni razvitak čovjeka, jer razvijanje čovjeka ovisi najprije 0 odnošajima onoga mjesta, gdje stanuje. * Vidi Ssterreichische Monatsschrift fiir For8twesen 1866. u. 1869. Za Austriju sa Saskom iznašao je promet drva putem željeznice: 105.853 centa izvoza i 2,112 centa uvoza. Promet drva na austro-ugarsliim željeznicama (835 milja) iznašao je god. 1867. : 18,700.000 centi, od čeg je ođpalo; 12,040.000 centa na nutarnji promet 6,640.000 „ „ izvoz 20.000 „ „ uvoz Promet s kamenim i sivim ugljem iznaSao je: 75,400.000 centi, i to ođpada: 51,400.000 na nutarnji promet 15,300.000 „ izvoz 8,700.000 „ uvoz. ** Tako je norvežka zapadna obala skoro u kamenitu pustoš pretvorena; dapaSe i sama nutarnjost sliSna je veo donekle pustinji, jer nadje li se drvo, koje bi se samo upotrebiti moglo, odmah se i posieSe. Žalostno je ali istinito, da se u Norvežkoj drvo 70—80 god. staro upravo riedko nalazi. *** Hohendruk cieni u Europi ukupna vriednost drva, koja u trgovini dolaze, na 150 milijuna for., od kojih odpada popriečno: na Skandinaviju 80 milijuna for., na Austro-Ugarsku 60 milijuna for., na zadružne države sjev. Amerike 5 milijuna for., na Eusiju 5 milijuna for. **** Hohenđruk je proračunao za Austro-Ugarsku god. 1866. promet drva; gorivo drvo gradivo drvo kubiSnih stopfi. izvoz . . 4,065.000 53,290.000 uvoz . . 2,646.000 3,356.000 ukupno 51,580.000 kubičnih stopa više izvoza nego uvoza polag toga. Sto je u toj godini vladao rat. |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 183 — Djelovanje je šume u cielini nekako nlvelirajuće, jer ne samo da šumsko tlo sadržinom humusa srednja svojstva posjeduje i skoro jednaku godišnju temperaturu ima, nego šuma i bližnje tlo od ekstrema čuva. Razdieljenje šuma i polja kao n. p. u našoj domovini i u cieloj Austrougarskoj djeluje pospješno na čovječanstvo ondje, gdje se četiri godišnje dobe podpunoma pojavljuju. Razumije se, da se to ne sbiva u onim zemljama, gdje je sunce skoro uviek u zenitu kao na ekvatoru, gdje je temperatura skoro eiele godine ista, niti u blizini pola, gdje nakon duge hladne zime vrlo kratko ljeto sliedi. — Manjka li tlu humusa i anorganskih tvari, a vode i organskih tvari u izobilju imade kao n. p. u uzkim dolinama, to se tuj tvore močvare, u kojima ostanci bilja lagano i nepodpuno gnjiju. Sbog te gnjiloće tvore se miasmi, koji su uzrokom groznice i drugih bolesti.* Izoliran položaj malih sela ili već pojedinih kuća, koje su šumom obko- Ijene, karakterizuju već tim svoje stanovnike. Izparivanje je čovječjeg tiela u šumi umjerenije, nego li u pustari; s toga u velikim pustarama, gdje ni dovoljna propuha nema. Iako čovjek na bubrezima i ostalim organima oboli.** Gdje se temperatura vrlo brzo mienja, nastaju sbog prehlade mnoge upale čovječjih organa, dok u okolici šume, koja ovakove temp. extreme zapriečuje, upale su riedki slučajevi.*** Velika zimska studen i ljetna vrućina mora u Stepama osobito uz jake iztočne vjetrove čovječju zdravlju nahuditi. Tim više škodi mu, čim je veća razlika temperatura dana i noći. Upale organa, naročito respiracije, reumatizam karakteristične su bolesti, osobito na sjeveru i to zimi **** Šuma nije samo strujam zraka mehanička zaprieka, nego ona struji donekle i fizikalna svojstva mienja. Radi toga šuma je u stanju čuvati za sobom * Jedna je vrst miasma tako zvana „malaria", koja se cesto u tropičkim krajevima opaža i za koju se misli, da je uzrokom iztoSno-indijske kolere i žutice. ** Od kolikog je upliva vlažno tlo na zdravlje čovjeka, vidimo u Englezkoj, gdje se broj prsobolnih smanjio, ođkad se tlo đrainiralo. *** Po Miihrju uzrokuje studen vedu množina krvi, a vrudin« smanjuje krv. Radi toga uzimlju bolesti u vrućim krajevima i u ljetu upaljujudi (inflamatorički) a u hladni n krajevima više torpidni (adynami6ki) karakter. Na hladnu sjeveru vladaju dakle inflamatoričke a pod polutnikom adjnamifike bolesti, dok u umjerenom pojasu dolaze najrazličitiji oblici bolesti sbog miene godišnjih doba, te nagao prelaz zime u ljeto i obratno prouzrokuje sbog promjene krvi tim više bolesti, čim je eitremnije doba. Lako nam je dakle uvidjeti, kako je i ovdje Suma važan faktor radi svog nivilirajudeg djelovanja na dotičnu pokrajinu. **** U Sahari iznaša razlika temp. dana i noći preko 40", dakle nije ni čudo, da je Sahara tako rekudi domovina prsnih bolesti. Seljak ugarske ravnice nosi u najvećoj vrućini krzno, jer zna, da po zapadu sunca nastupi osjetljiva studen. Isto su tako nodi u lombardskoj ravnici sbog toga, jer su južni obronci Alpa opustošeni, razmjerno hladne. |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 184 — ležeće mjesto od vjetrova, koji su zdravlju Škodljivi. Kao takove vjetrove spo-, menuti nam je iztožnjak i sjeveroiztoCnjak. Biljke posjeduju svojstvo, da svojom respiracijom zrak zdravijim fino. Pojmljivo je dakle, da će zrak u šumi kud i kamo zdraviji biti nego u polju, jer je ne samo površina lišća od drva veća i drvo dulje živjeti može, nego je u zatvorenoj šumi raztvorba humusa bogato vrelo asimilacije. Iz lišća je izlučeni kisik ozonisiran, pak po svojoj naravi djeluje ubitačno na miasme, koji su u zraku. S toga je šuma u blizini velikih gradova glavni uvjet zdravlja. Osim toga se zrak, koji dolazi iz škodljivih močvara, pročisti u šumi, pak šuma tim čuva čitavu pokrajinu od mnogih bolesti.* Samo je po sebi jasno, da su šume sbog atmosferičkih oborina za plodovitost i zdravlje dotične pokrajine od velike važnosti. Konačno je i lječilišta, u kojima oslabljeni živci traže mir i okriepu za nove užitke, nalaze u okolici svježe šume. Šuma daje bolestnomu tielu okrepe, dapače nema bolesti, kojoj ne bi zelena šuma prudila. V. Premda se u današnje vrieme ne uzima osobiti obzir na etički momenat šume, to ipak možemo i o tom koju da reknemo. Kad naši pjesnici pjevaju o zelenoj gori, o stoljetnu dubu, o liepoj dubravi daju tim samo oduška svojim čuvstvima, koja šume a osobito prašume u čovjeku pobude. Niesu bili samo narodi staroda vieka kao Grci** i Rimljani, koji mišljahu, da u šumama bogovi stanuju, nego su i naši pradjedovi gajeve pojedinim bogovom posvećivali. Sveto drvo Slavena bijaše lipa, gdje su se oni često sastajali dapače i sudbene stvari riešavali. Pak i srednji viek spominje još svete lugove Slavena. Pogledom na estetiku zauzima šuma opet prvo mjesto. .Jer može li se u obće liepo imanje bez šume i pomisliti? Odakle vadi slikar ljepše motive nego iz šume. I sigurno nema stvora, koji bi u pustoši a ne u šumi uživao. * Tako je nekad cvatuća i silno napučena rimska Campagna sjekom svetih gajeva pod Gjurom XIII. u pravu pustoš pretvorena Pa šta je bila posljedica toga? Malaria se Sirila rapidno i narod poumirao. KoUer tvrdi, da je u Rimu od svake stotine do 5, ljudi sbog malarie pomrlo. U Toscani sade topolu, u Americi dapače i suncokret kao sredstvo proti groznicam. Razširenje je kolere, kako mnogi dokazi tvrde, osobito iz iztočne Indije šumom zaprieSeno. ** Grci su svakomu bogu jednu vrst drva posvetili, tako n. p. Zeusu hrast. Junu krašku, Cybeli bor, Proserpini topolu itd. Beligija Rimljana gradi se na religiji grčkoj. Silvan i Paun bijahu kod Rim ljana bogovi šume a Diani bijaše kod Aricie jedan gaj posvećen. Obožavanje drva nije bilo samo svim starim narodom zajedničko, nego su mnogi i postanak ljudstva drvu pripisivali, što nam svjedoči indijska, persijska, grčka, rimska i norvežka mytologija. Tako bijahu u Skandinaviji jasen i jošik roditelji ljudstva, dok Dorani i Trojanei potiču od hrasta. Od svih ostalih naroda razlikovali su se u tom pogledu Magjari, koji se, đošav iz azijatske visočine i priviknuv tamo nomadsku životu, pokazaše pravim neprijateljima same, pak su baš oni sami vedi dio ugarske ravnice sasma opustošili. |
ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 185 — Naši pradjedovi vježbali su se u taiitici opet u šumi. Glavno im je zanimanje bilo rat i lov. Lov je bio tako rekući preduka rata. Njim je dakle i u tom pogledu šuma od koristi bila. Na koncu smo našeg površnog opisa. Žalostno je, što smijemo tvrditi, da kraj svega toga mnogi stanovnici bogatih gradova bilo s kojih razloga šume cieniti ne znaju. Njima je ono vrelo vazda tekuće. Slabo poznavaju oni život drva a pojmovi o veličanstvu šume nejasni su im. S toga vi, koji shvaćate važnost njenu, gledajte da i dodje šuma na onaj stepen, koga ona po svojoj važnosti zaslužuje. Reći će tko, ta to je zadaća šumara. Istina je, da je šumar važan radnik u službi naroda, da je uzgojitelj šume ali se nitko ne osvrće na tegotnu njegovu zadaću. On stoji naproti naravi uzgajajući i sadeći biljku — a plod svoga truda ipak ne žanje! Radimo mi svi za šumu a napose za našu liepu hrvatsku šumu, koja će nas vazda grliti svojim čvrstim ramenima a braniti svojim listnatim krovom od nesnosne vrućine. Radeći za nju skrbit će i ona za naše dobro, za dobro našeg potomstva. LZST-A-IK:- Oružtvene viesti. Zemaljski prinos hrv.-slav. šumarskom družtvu. Odpigom od 25. veljače 1890. br. 48.962. doznačila je visoka kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, na račun stavke 12, zemaljskog proračuna za g. 1890. hrv.-slav. šumarskoai družtvu i za godinu 1890. prinos od 400 for. U pitanju gradnje družtvenog šumarskog doma. Dne 11. ožujka t. g. predao je predsjednik šumarskoga družtva u družtvu s tajnikom načelniku grada Zagreba p. n. g. dru. M. Amrušu na ime upravnog odbora hrvat, šumar, družtva predstavku i molbu na poglavarstvo grada, da mu ustupi gradilište, da uzmogne graditi družtveni dom pokraj gradilišta, koje je gradska občina ved prije ustupila družtvu sv. Jerolima u sličnu svrhu. G. načelnik obe(!a, da ce molbu tu po mogučnosti podupirati, te se i inače osobitim interesom propitkivao o oduošajih družtva. Novi članovi družtva. Novom godinom pristupiSe družtvu; kao članovi I. razreda: Borianeo Josip, kot. šumar, pristav u Martinskojvesi; Dojko vid Vilim, kr. žup, nadšumar Belovar; Perderba r Ivan, drvotržac, Andrijevci; Haje k Bogoslav ml., šumar, vjcžb. I ban. imov., Glina; Jand a Franjo, drvotržac, Andrijevci ; Ištakovi d Blaž, šum. vježb. brodske imov. obćine, Vinkovci; Mede r Lavoslav, drvotržac, Andrijevci; Pisinge r Jakob, drvotržac, Andrijevci. Kao članovi II. razreda: Piškur Nikola, kr. lugar; Serbid Nikola, kr. lugar; Vukašid Matija, kr. lugar; Vuk san Pajo, lugar imov. obdine; Mikinao Martin, lugar imov. obdine j Vrgo č Petar, lugar imov, obdine; Pili d Marko, lugar imov. obdine; Veri ć Alda, lugar imov. obdine; Strepačk i Lavoslav, lugar imov. obdine; Grgi(5 Živko, lugar imov. obdine; Divid Josip, lugar imov. obdine; Filajdid Stjepia, lugar iiaov. obdine; Korđi d Marko, lugar imov. obdine; Pleš e Andrija, |