DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 179
Važnost šume za materijalno i duševno dobro čovjeka.


Piše Gj. Cesari<5.


Što je šuma? „Skup drveća" bio bi pravi odgovor; ali dodjemo li krasnim
ljetnim danom u nju, gledamo li onaj divni sklad, to ćutimo njeku svježu struju
u grudima, koja nam veli, da šuma od samog drveća ne sastoji. — U našem
bogatom jeziku težko je naći pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo
ju krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo od
drugog razlikuje, ali ipak sva se slažu — sva harmoniraju,´


Možda bi ovaj odgovor izgledao kao da šuma samo pjesniku i slikaru
spada — ali to ne; narav skrbi za svakog, ona sjedinjuje razne putove čovječje
djelatnosti u jednu mjestu i takovo jedno mjesto je šuma; s toga budi zadaćom
ovoga članka ocrtati njenu važnost, jer je ona pomiriteljica pjesnika i slikara
s iztraživaocem naravi, ona je svakomu ugodna, — ona je za cielo čovječanstvo
važna.


I. U šumama topi se suieg polaganije, kiše su češće ali slabije. Voda,
što ju tlo upije, prelazi bud izparivanjem u atmosferu bud infiltracijom u zemlju,
pak je takovo tlo stalan reservoir vlage i trajna brana vrelima, koja nikad
ne presuše. Za to u okolici šume teku vrela uviek naknadno, harajuće poplave
su rjedje a visina je vode obično ista.
Drugo je ondje, gdje na velikim prostorijama šume nema: snieg se naglo
topi, žestoke kiše ne mogu u pusto tlo tako brzo prodrieti, silna se množina
vode sabere, pak joj je mehanička sila tim veća, čim je tlo strmije; ona se
lazlieva i mieuja tok riekam Sve do mora znade ovakova voda poplave prouzročiti
tvoreći putem bare i kaljuže, izplakivajući plodno tlo ili ga pokrivajući
šljunkom i pieskom A koliko puta uništi hiljadam imetak i sreću! U takovim
pokrajinama presuše ljeti vrela, rieke su za brodarstvo i industriju od male
koristi jer su ili previše nabujale ili su kao obično preplitke.*


Šume bi se s toga morale svuda na ovakovim pustinjama saditi, premda
takovo sadjenje spada medju najteže probleme šumara. Valjan su dokaz tomu
stepe u južnoj Rusiji i Ugarskoj,** gdje suša i kasni mrazi, a osobito silan
snieg zadavaju nenadvladljive zaprieke. Kako spomenusmo, pokazuje se djelovanje
ovakovih pustara uništujući produkciju tla najviše u gori, a najmanje


* Birnbaum je opažao visinu vode u Vltavi i dokazao, da ae ista sbog opustoSenja
šuma postupice smanjuje.
Volga, najveda rieka u Europi, danomice je vodom siromašnija i brodarstvu nepristupnija.
Divlje bujice, koje se na Alpama često pojavljuju, posljedica su opustošena tla,
jer se u takovu tlu lako prave jarci, koji se brzo dei-anjem vode razšire.


Osobito je gorje južne Europe trpilo zimi poplavama a ljeti ua pomanjkanju vode.


** Da se biljka u zemlji crnici u južno-ruskim stepama ne posuši, kopa se tlo


3— 4 stope duboko a, grede se slamom pokrivaju.
«




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 180 —


u ravnici, gdje je tlo s glinom pomiešano, jer glina upija vodu, pak može tako
dulje vremena ljetnoj suši prkositi.*


II. Produkti šume ne samo da služe neposredno potrebam života, nego
se upotrebljuju kao pomoćna sredstva u gospodarstvu, industriji i trgovini, što
je svakomu dobro poznato. Ako se drvo kao gorivo i zamienjuje kamenitim i
sivim ugljenom, s izsušenim djubrom** i drugim sličnim gorivima, to se ipak
u većem dielu Europe kao gorivo izkljućiti ne može. U obrtu, gospodarstvu i
samoj industriji, koja u najvećoj mjeri surogate drva upotrebljuje, igra drvo
još uviek veliku ulogu.
Upravo je nemoguće nabrojiti sve ono, što nam šuma neposredno daje,
a kamo li navesti sve, u što šuma svojima proizvodima zasieca!


Orudje, gospodarsko posudje i druge stvari većim su dielom ili bar donekle
iz drva. Gdje bi bio stolar, kolar, rezbar, tesar, bačvar i dragi obrtnici,
da nema drva! Gospodarstvo rabi opet pruća i kolja za vinograde. Poraba
drva pokazuje se kod težanja polja, gradnje brodova, strojeva, željeznički podvaljaka***
i t. d.


Nuzprodukti kod pougljivanja nalaze u tehnici mnogostranu uporabu.
često se za dobivanje istih, naročito za svjetleći plin i katran, drvo suhoj destilaciji
izvrgne, gdje se i drven ugalj kslabije, manje razvijeno, ueznatnije ili u obće na nižem stupnju, tim
više traži podpore od šume. Šuma mu takovu daje u travi, žirovini, hranivu
Ušću, slami, šiškama, gubi i t. d.


Plodovi šume služe često čovjeku za hranu n. p. kesten, gljive, drugi
opet za razna pića.
Ne smije se zaboraviti, da i lov daje hranu, a krzna zvjeradi skupociena
odiela.****


Industrija je vezana sa šumarstvom posredno i neposredno. Od ploda
raznog drveća priredjuje se bojadisaru mastilo, terpentin, smola, a u strojbarstvu
kora osobito hrastova.


Malo ne u svakom pogledu nadomješta i pokriva šuma razne potrebe
čovjeka. S toga se mora dobro paziti kod gospodarenja sa samom šumom, mora
se u obzir uzeti njena svojstva, odnošaji klime i odnošaji tla a napokon i


* Koliko još i plodonosno tlo sbog opnstošenja trpi, pruža nam liep dokaz
ugarska ravnica, osobito od onda, odkad je reguliranjem Tise svoj reservoir izgubile
** Izsušeni djubar ne služi kao gorivo samo u Stepama nego i francuzkitu Alpama
i otocima zapadne obale Holsteina.
*** U Austro-Ugarskoj i Njemaćkoj iznaša godišnja potreba željezničkih podvaljaka
do IV2 milijuna m*, što odgovara veličini šume od 300.000 — 400.000 bkt.
**** U evropskoj Kusiji, Sibiriji i ruskoj Americi daje lov trgovini krzn a više
od 3 milijuna maraka. Svakako je pretjerano mnienje H. Lomera, koji krzno na 14
milijuna maraka računa.


Drži se, da je Czornig prinos lova u Austro-Ugarskoj previsoko procienio. On
ra6una na 1^/2 milijuna centi mesa vriednost od 25 milij. for.




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 39     <-- 39 -->        PDF

~ 181


kulturni napredak onoga naroda, koga ona prehranjuje, koji o njenim produktima
živi.


0 dobrom gojenju šume ovisi šumarstvo i gospodarstvo, koje podiže industriju,
a ova, tražeći podporu opet u produktima tla, vraća se ponovno šumarstvu
i gospodarstvu.


III. Još je uzvišenije značenje šume za. okolicu onda, kad ona pučanstvo
uzdržava. Dobivanjem i preradjivanjem šumskih produkata služi si narod svakdanji
kruh.
Tu nam valja spomenuti obaranje i priredjivanje drva, za tim micanje i
transportiranje, čim si pribavlja pučanstvo dobru zaslugu, koja se mora s toga
cieniti, jer se takav rad sbiva obično u takovo vrieme, gdje drugih zasluga za
siromašna radnika nema.


Koliko je puta preradjivanje drva u rezanu, sjeckanu i kalanu robu glavno
vrelo trgovine dotičnog puka! Takova se industrija nalazi u predjelima osobito
gorskima, gdje tlo i klima gospodarstvu ne prija, a težanje se zemlje ne
izplaćuje.*


U raznim provodima kod rudarstva, u tvornici stakla, u Ijevaoni željeza
i t. d. treba uviek drvo bilo kao gradjevni materijal bilo kao gorivo. S toga se
već odavna u onakovim pokrajinama gojilo šumarstvo, koje bi moglo dovoljno
materijala za porabu ovakovih tvornica davati i tim zapriečiti nabavljenje drva
ili drvenih surogata iz drugih udaljenih krajeva. Razumije se, da može bližnji
narod radnjom u takovim šumama dosta zaslužiti.


Dobivanjem i priredjivanjem šumskih produkata kao katrana, raznih smola
dade se opet mnogo zaslužiti.**


Računa li se k tomu još zasluga kod obradjivanja zemlje za pomladak,
kod gradnja putova i kod ostalih šumskih popravaka, dolazi se do uvjerenja,
da u većim šumskim kompleksima stanovnici svoj obstanak samo šumi zahvaliti
imadu.


Šuma olakoćuje industriju uzdržavanjem jednake visine vode u potocima
i riekama, a odvraća štete, koje bi s poplavom skopčane bile.


Promet sa šumskim produktima, koji posjedniku šume veći prihod daje,
u konsumentu drvnu potrebu olakoćuje, tim je znamenitiji, što kod transporta
ovakovih firoduka^a mnogi ljudi bilo posredno bilo neposredno zaslužbe nalaze.


* U ovom 86 pogledu odlikuje Češka u Sumavi i Rudogorju, pak je i pletenje
košara u ovakovim krajevima osobito razvijeno.
Tako se na svakih 10.000 stanovnika računa u Njemačkoj 25 duSa, u Italiji
12, Austro-Ugarskoj 5, koje se samo stolarstvom — dakle preradjivanjem drva — bave.
** Dobivanje je smole iz pinus maritima u Prancuzkoj osobito kod biskajskog
zaljeva glavno vrelo zaslužbe tamošnjeg pučanstva. Izvoz ove smole iznašao je god. 1865.
za vrieme amerikanskog rata 52.500 milijuna centi u vriednosti od 27 milijuna franaka;
od čega se 40"/!, na radnike za dobivanje iste izdalo.


Ako se i zabacila metoda dobivanja pepeijike iz drva, to se ona u Sus^i,
Ugarskoj i Kranjskoj još uzdržala, pak daje u Kusiji 2*/5 milijuna rubalja zasluge.




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 182 —


Ođpraviti drvo na putove ili potoke već je znatno vrelo zasluge za narod,
a daljnje odpravljanje na mjesta konsumcije bilo kopnu ili k vodi zahtieva
takodjer mnogo produktivna rada. Željeznice* a donekle i brodarstvo, glavna
su prometala drva i drugih šumskih produkata.


Gledajući ovako velike zasluge od šum§,, mogli bi se nadati, da će se
šuma što intenzivnije gojiti, nu žalibože ima zemalja, gdje se možemo baš o
protivnom postupku uvjeriti.**


Što se tiče evropske trgovine s drvom,*** to moramo razlikovati zemlje,
gdje se kao u Norvežkoj i Švedskoj drva samo eksportiraju, onda zemlje, gdje
se kiio u Englezkoj, Belgiji, Holandezkoj, Danskoj, Španjolskoj, PortugalslTurskoj i Grčkoj samo importiraju i konačno zemlje s istodobnim uvozom i
izvozom i tu je veći izvoz u Ruskoj, Austriji,**** Italiji i Švicarskoj, a uvoz u
Francuzkoj. Skoro jednak uvoz i izvoz je u Njemačkoj.


IV. Ne samo da šuma povoljno upliva na gospodarstvo, trgovinu i industriju ;
nego je ona i za zdravlje čovjeka važna.
Osim posrednih upliva šuma je vrlo važna svojim djelovanjem na klimu
i tlo za duševni i tjelesni razvitak čovjeka, jer razvijanje čovjeka ovisi najprije
0 odnošajima onoga mjesta, gdje stanuje.


* Vidi Ssterreichische Monatsschrift fiir For8twesen 1866. u. 1869. Za Austriju
sa Saskom iznašao je promet drva putem željeznice: 105.853 centa izvoza i 2,112
centa uvoza.
Promet drva na austro-ugarsliim željeznicama (835 milja) iznašao je god. 1867. :
18,700.000 centi, od čeg je ođpalo;
12,040.000 centa na nutarnji promet
6,640.000 „ „ izvoz


20.000 „ „ uvoz
Promet s kamenim i sivim ugljem iznaSao je: 75,400.000 centi, i to ođpada:


51,400.000 na nutarnji promet


15,300.000 „ izvoz


8,700.000 „ uvoz.


** Tako je norvežka zapadna obala skoro u kamenitu pustoš pretvorena; dapaSe
i sama nutarnjost sliSna je veo donekle pustinji, jer nadje li se drvo, koje bi se samo
upotrebiti moglo, odmah se i posieSe. Žalostno je ali istinito, da se u Norvežkoj drvo
70—80 god. staro upravo riedko nalazi.


*** Hohendruk cieni u Europi ukupna vriednost drva, koja u trgovini dolaze, na
150 milijuna for., od kojih odpada popriečno: na Skandinaviju 80 milijuna for., na
Austro-Ugarsku 60 milijuna for., na zadružne države sjev. Amerike 5 milijuna for.,
na Eusiju 5 milijuna for.


**** Hohenđruk je proračunao za Austro-Ugarsku god. 1866. promet drva;


gorivo drvo gradivo drvo


kubiSnih stopfi.
izvoz . . 4,065.000 53,290.000
uvoz . . 2,646.000 3,356.000


ukupno 51,580.000 kubičnih stopa više izvoza
nego uvoza polag toga. Sto je u toj godini vladao rat.




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 183 —
Djelovanje je šume u cielini nekako nlvelirajuće, jer ne samo da šumsko
tlo sadržinom humusa srednja svojstva posjeduje i skoro jednaku godišnju temperaturu
ima, nego šuma i bližnje tlo od ekstrema čuva.


Razdieljenje šuma i polja kao n. p. u našoj domovini i u cieloj Austrougarskoj
djeluje pospješno na čovječanstvo ondje, gdje se četiri godišnje dobe
podpunoma pojavljuju. Razumije se, da se to ne sbiva u onim zemljama, gdje
je sunce skoro uviek u zenitu kao na ekvatoru, gdje je temperatura skoro eiele
godine ista, niti u blizini pola, gdje nakon duge hladne zime vrlo kratko
ljeto sliedi. —


Manjka li tlu humusa i anorganskih tvari, a vode i organskih tvari u
izobilju imade kao n. p. u uzkim dolinama, to se tuj tvore močvare, u kojima
ostanci bilja lagano i nepodpuno gnjiju. Sbog te gnjiloće tvore se miasmi, koji
su uzrokom groznice i drugih bolesti.*


Izoliran položaj malih sela ili već pojedinih kuća, koje su šumom obko-
Ijene, karakterizuju već tim svoje stanovnike.


Izparivanje je čovječjeg tiela u šumi umjerenije, nego li u pustari; s toga
u velikim pustarama, gdje ni dovoljna propuha nema. Iako čovjek na bubrezima
i ostalim organima oboli.**


Gdje se temperatura vrlo brzo mienja, nastaju sbog prehlade mnoge upale
čovječjih organa, dok u okolici šume, koja ovakove temp. extreme zapriečuje,
upale su riedki slučajevi.***


Velika zimska studen i ljetna vrućina mora u Stepama osobito uz jake
iztočne vjetrove čovječju zdravlju nahuditi. Tim više škodi mu, čim je veća
razlika temperatura dana i noći. Upale organa, naročito respiracije, reumatizam
karakteristične su bolesti, osobito na sjeveru i to zimi ****


Šuma nije samo strujam zraka mehanička zaprieka, nego ona struji donekle
i fizikalna svojstva mienja. Radi toga šuma je u stanju čuvati za sobom


* Jedna je vrst miasma tako zvana „malaria", koja se cesto u tropičkim krajevima
opaža i za koju se misli, da je uzrokom iztoSno-indijske kolere i žutice.
** Od kolikog je upliva vlažno tlo na zdravlje čovjeka, vidimo u Englezkoj, gdje
se broj prsobolnih smanjio, ođkad se tlo đrainiralo.
*** Po Miihrju uzrokuje studen vedu množina krvi, a vrudin« smanjuje krv.
Radi toga uzimlju bolesti u vrućim krajevima i u ljetu upaljujudi (inflamatorički) a
u hladni n krajevima više torpidni (adynami6ki) karakter. Na hladnu sjeveru vladaju
dakle inflamatoričke a pod polutnikom adjnamifike bolesti, dok u umjerenom pojasu
dolaze najrazličitiji oblici bolesti sbog miene godišnjih doba, te nagao prelaz zime u
ljeto i obratno prouzrokuje sbog promjene krvi tim više bolesti, čim je eitremnije
doba. Lako nam je dakle uvidjeti, kako je i ovdje Suma važan faktor radi svog nivilirajudeg
djelovanja na dotičnu pokrajinu.


**** U Sahari iznaša razlika temp. dana i noći preko 40", dakle nije ni čudo,
da je Sahara tako rekudi domovina prsnih bolesti.
Seljak ugarske ravnice nosi u najvećoj vrućini krzno, jer zna, da po zapadu
sunca nastupi osjetljiva studen.
Isto su tako nodi u lombardskoj ravnici sbog toga, jer su južni obronci Alpa
opustošeni, razmjerno hladne.




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 184 —


ležeće mjesto od vjetrova, koji su zdravlju Škodljivi. Kao takove vjetrove spo-,
menuti nam je iztožnjak i sjeveroiztoCnjak.


Biljke posjeduju svojstvo, da svojom respiracijom zrak zdravijim fino.
Pojmljivo je dakle, da će zrak u šumi kud i kamo zdraviji biti nego u polju,
jer je ne samo površina lišća od drva veća i drvo dulje živjeti može, nego je
u zatvorenoj šumi raztvorba humusa bogato vrelo asimilacije.


Iz lišća je izlučeni kisik ozonisiran, pak po svojoj naravi djeluje ubitačno
na miasme, koji su u zraku. S toga je šuma u blizini velikih gradova glavni
uvjet zdravlja.


Osim toga se zrak, koji dolazi iz škodljivih močvara, pročisti u šumi, pak
šuma tim čuva čitavu pokrajinu od mnogih bolesti.* Samo je po sebi jasno, da
su šume sbog atmosferičkih oborina za plodovitost i zdravlje dotične pokrajine
od velike važnosti.


Konačno je i lječilišta, u kojima oslabljeni živci traže mir i okriepu za
nove užitke, nalaze u okolici svježe šume. Šuma daje bolestnomu tielu okrepe,
dapače nema bolesti, kojoj ne bi zelena šuma prudila.


V. Premda se u današnje vrieme ne uzima osobiti obzir na etički momenat
šume, to ipak možemo i o tom koju da reknemo.
Kad naši pjesnici pjevaju o zelenoj gori, o stoljetnu dubu, o liepoj dubravi
daju tim samo oduška svojim čuvstvima, koja šume a osobito prašume u čovjeku
pobude. Niesu bili samo narodi staroda vieka kao Grci** i Rimljani, koji mišljahu,
da u šumama bogovi stanuju, nego su i naši pradjedovi gajeve pojedinim
bogovom posvećivali.


Sveto drvo Slavena bijaše lipa, gdje su se oni često sastajali dapače i
sudbene stvari riešavali. Pak i srednji viek spominje još svete lugove Slavena.


Pogledom na estetiku zauzima šuma opet prvo mjesto. .Jer može li se u
obće liepo imanje bez šume i pomisliti? Odakle vadi slikar ljepše motive
nego iz šume. I sigurno nema stvora, koji bi u pustoši a ne u šumi uživao.


* Tako je nekad cvatuća i silno napučena rimska Campagna sjekom svetih
gajeva pod Gjurom XIII. u pravu pustoš pretvorena Pa šta je bila posljedica toga?
Malaria se Sirila rapidno i narod poumirao. KoUer tvrdi, da je u Rimu od svake
stotine do 5, ljudi sbog malarie pomrlo.
U Toscani sade topolu, u Americi dapače i suncokret kao sredstvo proti groznicam.
Razširenje je kolere, kako mnogi dokazi tvrde, osobito iz iztočne Indije šumom


zaprieSeno.


** Grci su svakomu bogu jednu vrst drva posvetili, tako n. p. Zeusu hrast. Junu


krašku, Cybeli bor, Proserpini topolu itd.


Beligija Rimljana gradi se na religiji grčkoj. Silvan i Paun bijahu kod Rim


ljana bogovi šume a Diani bijaše kod Aricie jedan gaj posvećen.


Obožavanje drva nije bilo samo svim starim narodom zajedničko, nego su mnogi i


postanak ljudstva drvu pripisivali, što nam svjedoči indijska, persijska, grčka, rimska


i norvežka mytologija. Tako bijahu u Skandinaviji jasen i jošik roditelji ljudstva, dok


Dorani i Trojanei potiču od hrasta.


Od svih ostalih naroda razlikovali su se u tom pogledu Magjari, koji se, đošav
iz azijatske visočine i priviknuv tamo nomadsku životu, pokazaše pravim neprijateljima
same, pak su baš oni sami vedi dio ugarske ravnice sasma opustošili.




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 185 —


Naši pradjedovi vježbali su se u taiitici opet u šumi.
Glavno im je zanimanje bilo rat i lov. Lov je bio tako rekući preduka
rata. Njim je dakle i u tom pogledu šuma od koristi bila.


Na koncu smo našeg površnog opisa. Žalostno je, što smijemo tvrditi, da
kraj svega toga mnogi stanovnici bogatih gradova bilo s kojih razloga šume
cieniti ne znaju. Njima je ono vrelo vazda tekuće. Slabo poznavaju oni život
drva a pojmovi o veličanstvu šume nejasni su im.


S toga vi, koji shvaćate važnost njenu, gledajte da i dodje šuma na onaj
stepen, koga ona po svojoj važnosti zaslužuje. Reći će tko, ta to je zadaća
šumara. Istina je, da je šumar važan radnik u službi naroda, da je uzgojitelj
šume ali se nitko ne osvrće na tegotnu njegovu zadaću. On stoji naproti naravi
uzgajajući i sadeći biljku — a plod svoga truda ipak ne žanje!


Radimo mi svi za šumu a napose za našu liepu hrvatsku šumu, koja će
nas vazda grliti svojim čvrstim ramenima a braniti svojim listnatim krovom od
nesnosne vrućine.


Radeći za nju skrbit će i ona za naše dobro, za dobro našeg potomstva.


LZST-A-IK:-


Oružtvene viesti.


Zemaljski prinos hrv.-slav. šumarskom družtvu. Odpigom od 25. veljače
1890. br. 48.962. doznačila je visoka kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove,
na račun stavke 12, zemaljskog proračuna za g. 1890. hrv.-slav. šumarskoai družtvu
i za godinu 1890. prinos od 400 for.


U pitanju gradnje družtvenog šumarskog doma. Dne 11. ožujka t. g.
predao je predsjednik šumarskoga družtva u družtvu s tajnikom načelniku grada
Zagreba p. n. g. dru. M. Amrušu na ime upravnog odbora hrvat, šumar, družtva
predstavku i molbu na poglavarstvo grada, da mu ustupi gradilište, da uzmogne
graditi družtveni dom pokraj gradilišta, koje je gradska občina ved prije ustupila
družtvu sv. Jerolima u sličnu svrhu. G. načelnik obe(!a, da ce molbu tu po mogučnosti
podupirati, te se i inače osobitim interesom propitkivao o oduošajih družtva.


Novi članovi družtva. Novom godinom pristupiSe družtvu; kao
članovi I. razreda: Borianeo Josip, kot. šumar, pristav u Martinskojvesi; Dojko vid
Vilim, kr. žup, nadšumar Belovar; Perderba r Ivan, drvotržac, Andrijevci; Haje k
Bogoslav ml., šumar, vjcžb. I ban. imov., Glina; Jand a Franjo, drvotržac, Andrijevci ;
Ištakovi d Blaž, šum. vježb. brodske imov. obćine, Vinkovci; Mede r Lavoslav,
drvotržac, Andrijevci; Pisinge r Jakob, drvotržac, Andrijevci.


Kao članovi II. razreda: Piškur Nikola, kr. lugar; Serbid Nikola, kr. lugar;
Vukašid Matija, kr. lugar; Vuk san Pajo, lugar imov. obdine; Mikinao Martin,
lugar imov. obdine j Vrgo č Petar, lugar imov, obdine; Pili d Marko, lugar imov.
obdine; Veri ć Alda, lugar imov. obdine; Strepačk i Lavoslav, lugar imov. obdine;
Grgi(5 Živko, lugar imov. obdine; Divid Josip, lugar imov. obdine; Filajdid


Stjepia, lugar iiaov. obdine; Korđi d Marko, lugar imov. obdine; Pleš e Andrija,