DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 171 — spomenuo ili sž,m opazio, ma da su moja promatranja — to moram priznati — samo dosta površna. To je u ostalom lako i pojmiti, kad se u/me na um moje kratko promatranje i veliko ono množtvo šumskih izložaka na ovoj kolosalnoj izložbi. 1. Zadružne države sjeverne Amerike. Zadružne države poslale su na ovu izložbu uz svoje veliko šum-^ko bogatstvo razmjerno malu sbirku drva. Nu ipak je ova sbirka, premda je malena, od velike važnosti, jer je metodički obradjena, pak je motrilac nalazio interesa pri promatranju njenom. Uz to je hvale vriedno i to, što je dotično povjerenstvo dalo sastaviti opis stanja tamošnjih šuma, iz koga se dade štošta razabrati o onom, što je na izložbu izneseno. Takovog opisa nije imao nijedan drugi paviljon, pak ni onaj Argentinske republike, koja je punu ladju svojih drva na izložbu izniela. Tu brošuru napisao je B. E. Fernow, šef šumskog odsjeka u agrikulturnom odjeljenju ovih država. Iz te broširice izvadit ću ovdje neke ulomke, da predstavim stanje tamošnjih šuma i vrsti šumskog drveća u sjevernoj Americi a tim donekle i stanje šuma cjelokupne Amerike. Ja ću uz svoj opis izložbe navesti i na izmjence i opis šuma od pomenutog pisca, ne spominjući svagdje njegovo ime. Pozorni čitalac razabrat će i sam, što govori on a što ja. Šumska industrija sačinjava jednu granu poljske privrede, koja je jedva poznata u zadružnim državama, ako tim nazivom nazovemo posao oko uprave i pošumljivanja onako, kako se to razumieva i praktikuje u Evropi. Tek za posljednih deset ili dvadeset godina došlo se do uvjerenja, da je nuždno stegnuti sječu šuma na manju mjeru i da je potrebno saditi drveće radi popravljanja podnebnih uticaja. Zasadjivanju ili gojenju šume nema u zadružnim državama obćenito još ni traga. Tek ovdje ondje u iztočnim državama, na prezijama i u Kaliforniji nalaze se omanji nasadi i eksploatacija kultiviranih šuma a 0 uporabi šumsko-gospodarstvenih načela i pravila na prirodne šurtie nema nigdje ni govora. Upravo se ne zna, ni koliku površinu obuhvaćaju tamošnje šume, jer niesu niti mjerene niti ima kakovih planova šumskih. Pored svega toga bila je šumska struka iz ovih država dosta dobro, a prema mnogim europskim zemljama i vrlo liepo predstavljena. Svi izložci bijahu podieljeni na tri odsjeka: na šumsku botaniku, gajenje šuma i upotrebu šumskih proizvoda. Šumsku botaniku vriedno je naročito ovdje iznieti, jer će nam tim biti dosta pomoženo i kasnije, kad budemo govorili o drveću drugih američkih država, gdje nije bilo bilježaka ni botaničkih imena. U obsegu zadruž. država ima 412, a možda i više vrsti drveća, od kojih 235 dostiže debljinu preko jedne stope. Drveće je koje listnato, koje četinjasto. U obće se može reći, da su šume na sjeverozapadu i sjeveru sastavljene većinom od četinjače, dok one u državama centruma, naročito u unutarnjosti |