DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 168 — Taninom je najobilnija kora s kermes-hrasta. Po analizi ima ga mlada hrastova kora ll´/o, srednje dobe IS-S"/,,, a kora sa žilja 22´5*´/o. Ove kore izvozi se godišnje u Englezku 10.000 cenata, u Belgiju i sjev. Fraucuzku 8—9000; a upotrebljava se za učinjanje težke robe. Plaća se kako kad (prema pakmici valoneje, quebracha i mjrobolanda) na morskim lukama 13 do 18 fran. to stotini kilograma. Medju tim kao da će ova proizvodnja poći na manjak; jer država ne dopušta vadjenje žilja, bojeći se, da ne ogole pieskovi i planine, gdje kermes poglavito i raste. Ruja (sumaka) ima dvie vrsti (Rhus oxca cantoides i R. pentaphilla), te se i s njihovog žilja skida kora. Ona ima 14°/o tanina i upotrebljava se u bojadisarstvu. Koru od orahovine, koja je poznata pod imenom Souek, upotrebljavaju urodjenici za svrhe svoje „toalete"; troši je se do 10.000 klg. preko godine a plaća 6 fran. kilogram. Do g. 1888. bilo je strojbarstvo (ućinjanje kože) državni monopol, koji se protezao samo na uSinjanje govedje kože. Danas je ta radnja slobodna svuda. Mnogo ima vrsti drveća, što se upotrebljavaju u radionicama finog stolarstva — neka 24 primjerka. Uz to bijaše mapa šuma i oaza, fotografija, iz kojih se mogu vidjeti razni predjeli šuma i gora, njihov izgled, golieti, strmenitost bokova od planina; oaze i njihova vegetacija, itd. Napokon se mogao vidjeti i šumski herbarium naućno razvrstan od Cossona. Fauna bijaše predstavljena samo sisavcima: korzički jelen, divlja svinja, panter, tigar, divlja maSka, šakal, antilopa itd., vuka i lisice ne bijaše. Eto to je iz tuniškog paviljona. Alžerija i druge zemlje. Alžerija kao naselbina Francuzke bijaše u šum. struci dosta liepo zastupana, no ipak ne kao Tunisija. Na Esplanadi bijaše jedan omanji paviljon, gdje su poredane razne vrsti drveća, izmedju kojih je najobilnije predstavljen plutasti hrast sa svojom korom i plutom. Samo šteta, što tu ne bijaše onog objašnjenja, kakovo nalazimo u tuniškom paviljonu. Tu se valjalo zadovoljiti prostim gledanjem. Osim ovog zasebnog paviljona bijaše šum. predmeta i u palaći Alžerije i to čitava shirka domaćih i udomaćenih vrsti drva. No ja niesam dospio, da tu sbirku razmotrim. Po svem sudeći bit će tamošnja šumska flora jednaka s onom u Tunisiji. Ukupna površina alžerskih šuma obuhvaća po najnovijoj statistici 2,360.747 hekt.; od toga odpada: na državu 1,969.247 hekt., na obćine 77.749, na privatne posjednike 313.751.* * Echo For. 1888. |