DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— IGG Šumska privreda na svjetskoj izložbi u Parizu 1889. Piše Pavle Barišić. (^Nastavak.) Hrast zeen (Q. Mirbeckii). To je zasebna vrst hrasta na obalama Berberije. Izuzev pojedina stabla na primorskoj povorci brežuljaka, nema ga u Tunisiji izvan pokrajine Krumisije, gdje zauzima površinu od blizu 10.600 hektara. Zeen je stablo po veličini prvog reda, dosiže visinu od 25—30 m., a debljinu od jednog metra. Drvo mu je žutkasto, kadkad ružičasto i težko; gustoća mu je veća, nego kod europskih hrastova, izuzev one iz talijanskih šuma; u svježem je stanju teže od vode, vrlo se sporo suši. Dokazano je, da ne gubi sve svoje vode, koju je u vrieme sječe imalo, ni poslije 10—12 god.; uztrajno je na promjeni suše i vlage. I danas se može naći posve zdravog drveta na sječinama iz davnih vremena ; s toga je osobito prikladno za željezničke podvale. Osim toga se i vrlo dobro ciepa, no samo ima tu manu, da se težko radi, često izvitlavi i puca, prem ima okolina, gdje su ove mane rjedje, osobito na sjeveru i na većim visovima. U Alžeriji, da doskoče toj mani, ostavljaju oboreno drvo neko vrieme pod krovom, a za tim ga natapaju u vodi. U obće, da se postigne od zeena najbolja korist, mora se podvrći nekoj operaciji, prije nego se počne izradjivati, a to mu svakojako cienu vrlo pobija. Po 6 mjeseci a i godinu dana valja ga držati pod vodom, sušiti ga u hladu, čuvati od nagle promjene temperature — to su sve poslovi i natege, kakovih naš hrast ne izisk\ije. Ođkako je šumska uprava organizovana u Tunisiji (1883), nije zeen sječen ni za što drugo osim za šhpere. Zeenove su šume u Krumisiji već prestarile, pak će se morati što brže sjeći, da ne gube od svoje vriednosti. Takovih prestarelih drva računa se danas na 400.000 m´. Jedno je, što tom smeta, a to je, što nema zgodnih putova za privoz do tržišta, na čem se, kao što smo napried spomenuli, živo danas radi. Kad se putovi otvore, doći će i zeen na stjecište europskih trgova. U Tunisiji se ne troši mnogo. Osim onoga, što se izsieče za šUpere, potroši se oko 300 m* za domaću potrebu, naročito u bačvarstvu. Ciena jednog kub. metra gotove bačvarske gradje dodje na 150 fran.; sto dužica „bodelaises" 26 do 27 fran., dakle jedan kub. metar 133 fran. Dimenzije su im 1 metar dužine, 0"13 širine i 0"015 debljine. Podužna gradja cieni se po kub. metru 115 do 175 fran. |