DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 165 — Iz proporcije th : be sin — : sin o sliedi be = — ; ako umetnemo odgovarajuće poznate vriednosti, dobijemo jednačbu l(j be ^lff79 ~\- Ig sin (64» 13´ O´S") — Ig sin ( 25" 46´ 59-2"), iz koje proizlazi računom be = I63´6 mm. Nadalje je hipotenuza bđ = Vbe^ + de-= VlQ>^^^~+l^"- =181-7 mm., t. j . polumjer, kojim bi se imao opisati iz središta b luk, komu je tetiva df jednaka budućoj debljini duge od 158 mm. Za praktične svrhe proizilazi iz toga proračunavauja dosta valjano pravilo, da će točke d i f naći, ako se izmjeri od središta b na dotičnih crtah hc i ba ^J2o polumjera ili 740 promjera trupčevog bez bieli. Sam pogled na si. 23. kaže nam, da će pri ovakovom načinu proizvadjanja odpasti nerazmjerno premnogo inače veoma vriednoga drva, pak nam se s toga nameće pitanje, ne bi li bilo možJa sbog veće štednje drva shodnije, kad bi se trupac razdielio u dužice po načinu, kako nam ga pokazuje si. 24. — Ovdje je dužina luka ac samo 2 prsta veća (odnosno dužina dotične tetive ac) od debljine duge, t. j . 316 mm.; širina proizvedene duge bit će 263 mm., koji nam broj pokazuje, da će se širina duge s njenom debljinom (158 mm.) nalaziti još uviek u sasma povoljnom omjeru, te će podpuno odgovarati svim zahtjevom. Osim toga govori u prilog ovomu postupku još i to, da je površina prosjeka proizvedene duge 0046 m^ naprama površini prosjeka izsječka od 0083 m^, dok su kod si. 23. ti brojevi 0 056 m*^, odnosno 0´125 m^, te je s toga od ciele drvne gromade upotrebljeno kod prvoga postupka (si. 23.) samo 0´448 a kod drugoga 0558. U oba ova slučaja, kao što u svih sličnih, kojim je cilj proizvodnja velikih vrsti njemačkih dužica, ovisi uspjeh proizvodnje uviek 0 manjoj ili većoj kalavosti trupca, pak bi se onda, kad ista ne bi bila dovoljno sjegurna, uviek bolje preporučilo proizvadjanje ovakovih velikih vrsti dužica uporabom pile prama načinom, koji su predočeni slikami 20., 21. i 22. Izkustvo je pokazalo, da se u obće kod proizvadjanja drvnih produkata ne da nikad postići tačno ona množina proizvodnina, koju nam je prije proizvadjanja pokazao račun; stavak taj vriedi tim više za njemačke dužice, jer se tuj radi većinom 0 deblih manje ili najmanje kakvoće, pak bi bilo s toga neumjestno i sasma nemoguće, kad bi htjeli uzpostaviti stalne brojeve, koji bi pokazivali za svaki slučuj procente drvnih masa gotovih proizvodnina prama prvobitnoj množini surovine. Na koncu ovoga odsjeka 0 njemačkih dužica navesti nam je još skrižaljke 12., 13., 14, 15. i 16., koje smo tečajem razglabanja čeJće puta spomenuli. (Nastavit de se,) |