DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— m - Ovomu iznosu imala bi se još pridodati ´/«, jer manjkaju podnice, da se dobije pravi iznos u hektolitrili, kako ga traži promet. Gledajući te brojeve, može se lako prosudjivati veća ili manja vriednost ovoga ili onoga načina razdiobe trupca istoga promjera u dužice, pak se na temelju toga mogu, kako je već jednom rečeno, činiti mnoge najraznoličnije kombinacije, osobito, ako se još proračuna i kubični sadržaj trupaca i potrebna količina surovine za proizvod jedinice svake dotične dimenzije, koje nam rezultate predočuje zadnji stupac u skrižaljci 15. Osobito je napadan malen broj dobivenih hektolitara kod si. 19., taj će se način moći s probitkom upotrebiti samo u onom slučaju, ako bi bio promjer debla premalen za proizvadjanje nuždne dimenzije dužica po drugom kojem načinu, recimo po onom, što no ga predočuje si. 18 Kod proizvadjanja njemačkih dužica postoji neka granica pogledom na najveću moguću vrst dužice, koja se još dade proizvesti iz stanovitog trupca, a osobiti upliv imade na tu granicu spomenuti već obzir na smjer drvnih vlakanaca naprama širini dužice. U tom smislu valja za praktičnu porabu pravilo, koje se dovoljno približuje točnoj istini i kaže, da je najveća vrst dužice, koja se još može proizvesti iz nekog trupca, ona, kojoj je debljina na krajevih jednaka jednoj osmini trupčevoga promjera bez bieli ili jednoj četvrtini njegovog polumjera. Nadalje je moguće zapamtiti, da iz svakog izsječka približno točno proizlazi toliko širine u sirovom stanju, koliko centimetara mjeri promjer trupca bez bieli; ovo zadnje vriedi samo u onom slučaju, ako se izsječci razdiele prama si. 16., 17. ili 18. Sva ta pravila, crpljena većinom iz izkustva, dobro se dadu upotrebiti u procjenbene svrhe, kad hoćemo, da unapried proračunamo množinu dužica, koje se imadu proizvesti. Na temelju istih ne će biti težko riešiti primjerice ovo pitanje: „Koja se najveća vrst duga može proizvesti iz trupca dovoljno dugačkog, kojega promjer bez bieli iznaša 68 cm.; koja će biti množina proizvedenih dug^? 68 Po predjašnjem pravilu iznaša debljina upitne duge na krajevih -^ = 8-5 cm.; o ta debljina pak odgovara po skrižaljci 14. veličini duge od 36 hl. Iz svakoga bi se izsječka moglo proizvesti takodjer polag pravila 68 cm. širine duga; po skrižaljci 13. duljina je duge od 36 hl. 207´4 cm.; dakle će biti 68 : 207"4 = 032786 vrsta proizvedenih duga iz svakog izsječka. Promjeru 68 cm. odgovara obseg od 213-6 cm., debljina izsječka bit će 8 5X 6 = 51. cm., pak po tom broj izsječaka 213´6 : 51 = 4 188, a broj vrsta iz cieloga trupca: 0-32786 X 4"188== 1*37, što odgovara množini proizvoda od 1 -37 X 36 X I = 10 96 hektol. Jasno je medju tim na temelju navedenoga, da će biti bolje, ako se ne bude težilo za proizvadjanjem najveće moguće vrsti dužica, nego manje koje vrsti, koja ipak ne zaostaje mnogo za maksimalnom granicom. U obće će omjer širine dužica prama njihovoj debljini, kako to već napomenusmo, olakšati shodan izbor vrsti dužica, koje hoćemo da proizvedemo. |