DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 159 —


Bolje bi bilo, kad bi se sličnim načinom, kako je napomenuto kod predjašnje
slike, širine dugš, br. 3, 5, 9 i 11 snizile na iznos, koji iraadu duge
br. 2, 6, 8 i 12.


Samo se po sebi razumije, da će iznos dužica dobivenih ciepanjem biti
tim manji, čim dulji imadu da budu pojedini kalani komadi, s toga obzirom
na današnje okolnosti, koje iziskuju čim racionalniji postupak kod proizvadjanja,
nije sve jedno, koja se sredstva upotrebljuju kod pravljenja dužica. Probitak
kod uporabe pile sastoji ne samo u većoj prištednji drva, nego osobito još i u
tom, što se velike razvrstbine dužica dadu rezanjem lakše i sigurnije proizvesti
nego ciepanjem, a takove se razvrstbine sve više i više traže.


Da uzmognemo korektno ustanoviti množinu proizvodnina, dobivenih
postupkom, koji nam predočuju shke 15. do 22., nuždho je, da preduzmemo
sliedeća razmatranja.


Njemačke dužice diele se u kvalitativnom pogledu u t. zv. „funte" (njemački
Pfund). Jednu takovu jedinicu sačinjava ona množina dužica, koja je
potrebna za 16 bačava dotične vrsti. Pri tom se računaju na svaku bačvu,
dotično bure 3 vrste dugž, i 2 vrste podnica. „Funta" sastoji dakle iz 3 X 16 = 48
vrsta duga i 2 X 16 = 32 vrste podnica.


Jednu vrstu duga sačinjava toliki broj ovih, da položene jedna do druge,
postignu njenu duljinu; isto je i kod podnica. Premda je dozvoljena kod
proizvadjanja duga i podnica svaka širina do onoga minimalnoga iznosa, koji
navedosmo na str. 146., to će se ipak riedko kad dogoditi, da će sbroj širinš.
stanovitoga broja dužice u jednoj vrsti biti točno jednak duljini njihovoj, pa će
s toga gotovo uviek nastati u širini neki višak. Višak je taj do neke stanovite
granice posve opravdan, i to obzirom na izsušenje dužica, za tim na jednakost
uzdužnih stranica, škart, gubitak kod izvoza i t. d. pa je doista i običajan u
šumi u iznosu od 5 do 13 centimetara, jer se i kod prodaje obično zahtieva
takav višak od 5—8 cm.


Kod podnica je suvišno, da im se pridodaje kakav višak, tim manje, što


2 vrste podinca i onako sadržaju — kako to iz prije navedenog proizlazi —


više širine, nego stoje zahtievaju podovi bureta; nu običaj davanja viška postoji


i tu, samo u manjoj mjeri nego kod duga.


Na temelju napomenutoga opredieljuje se množina u hektolitrih od sta


novite množine izradjenih dužica, ako se ponajprije razdieli broj duginih vrstž^


s 3, broj podničinih s 2, a napokon se ovi količnici pomnože s brojem hekto


litara dotične vrsti.


Ako bi n. pr. imali 42 vrste duga a 28 vrsti podnica veličine 7 hl., to


bi se imala označiti kolikoća cieloga proizvoda ovako:


42: 3 = 14 bureta duga . , . ,.
28 : 2 = 14 „ podnica j´
® X 7 = 91 hektolitar.


Ovdje stoji množina duga s množinom podinca upravo u takovom razmjeru,


da se mogu načiniti podpunih 14 bačava svaka sa sadržinom od 7 hektolitara;


nu riedko će se kad dogoditi, da će postojati ovakav razmjer medju dugami i