DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 8 <-- 8 --> PDF |
^ 1,04 ^. Napokon proizlazi vkn^ni kubični sadržaj svakoga ra^i-eda đeblji-ae u stupcu i, ako pomnožimo sađržinu srednjega debla s brojem stabala dotičnoga razreda debljine. Dobiv sličnim načinom proračunavanja kubične sađržine svih hrastova a i ostalih vrsti drveća prikladnih za proizvadjanje gradivog i tvornog drva, prelazi se na ustanovljivanje novčane vrieđnosti ovih gromada na panju. U tu svrhu izadje šumski procjenitelj prije svega na lice mjesta; prodje još jednoć svu sastojinu, te složiv sađanje opažanje s opažanjem dobivenim prigodom same procjene stabala, ustanovi uporabivost stabala tim, da izrazi u postotcih, koliko će se dati proizvesti krupne gradje, koliko mostnica, dužih ili kraćih i ine laktovine, za tim koliko veće i ´manje bačvarske gradje, željezničkih šlipei´a i inih manjih vrsti tvoriva. Za svaku od ovih drvnih razvrstbina izračuna se prama okolnostim, tržnim cieoara, transportnim troškovora i t. d. ciena jedinice na panju, pa je onda lako ustanoviti ukupnim proračunavanjem cjelokupnu vriednost tvorivog drva u šumi. Pridođav k tomu još procienjenu vriednost svega goriva, proizlazi ukupna novčana vriednost sastojine. Napokon ne će biti s gorega, ako se izračuna jednostavnim poprečnim računom za svaku vrst tvorivog drveća i za svaki razred vrstnoće poprečna duljina đebala, kao što i poprečni promjer srednjih stabala sviju razreda debljine. Opisav do sada u poglavju o upotrebljivanju šuma najprije neke obćenite nazore o unovčivanju šumskih proizvoda slavonske Podravine, a za tim postupak kod procjenjivanja đr?ne gromade ovećih tamošnjih šumskih sastojina, prelazimo sada na samo upotrebljivanje šumskih proizvoda´ u užem smislu prama pojedinim važnijim proizvodnim granam glavnoga užitka t. j . drva. Pod glavnim užitkom razumievamo sve drvne proizvode, ponajpače pak onakovo hrastovo tvorivo^ koje se nalazi u trgovini, a za tim i onakovo, koje služi za vlastitu porabu. Što se tiče trgovanja s gorivim drvom, to tu dolaze u obzir samo neke vrsti drveća, koje daju jače i bolje gorivo, dok se hrastovo gorivo drvo slabo traži, pak nalazi samo donekle prodju u najbUžoj blizini. U obće dadu se goriva drva unovčiti samo iz onakovih šumskih sastojina, odakle im izvozni troškovi ne prekoračuju stanovite granice, koju uvjetuju obstojeće tržne ciene. Proizvadjanje hrastovog gradivog i tvorivog drva iz šuma ovih predjela zadobilo je vremenom osobitu važnost^ sbog česa bijaše nuždno, da se uvede umjesto prijašnjega razsipnoga primitivnoga postupka kod same proizvodnje bolji, podpuniji i intenzivniji način, kako da se surovina čim uharnije izrabi i unovči. Lako ee se pojmiti, da je onaj način proizvađjanja uharniji, kojim ćemo dobiti veću množinu gotove robe iz stanovite množine surovine, pak da će o tom opda takodjer ovisiti \ veća ili manja ciena same surovine. |