DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 101 ^ Za tim se u osnovnom (vertikalooiii) smjeni navađjaju pojedine visine debla od 4 do 28 metara, i to za s\´aki od trija razreda stabalne vrstooće paseb´ce. Procjenitelj avede svj.iko procienjeDO deblo u odgovarajući stupac praiua procieiijenoj vrstnoći i dužini i izmjerenom promjeru. To iivadjanje biva točkami i rrtnmi na sliedeći način: ^ # © # ® ® ® 0~---® 9 9 ®—® ® — — m-—m 9^90mm00m — # « — 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Taj način uvadjanja stabala u knjižicu vrlo je prakti6an, jer se kod velikog broja stabala kasnije kod računanja kod kuće mogu e^tabla Iako sbrojiti i kontrolirati, a i mjesto se štedi u knjižici. Za ostale vrednije \r.sti drveća, koje takodjer valjaja za proizvadjanje gradjevnog i tvorivnog drva, nalaze se takodjer u dotičn´ij procjenbenoj knjižici odnosne strane s uvedenimi promjeri i dužinami, ´ali se tu opaža samo jedan razred vrstnoće, a posao biva na isti način i istodobno s procienjivanjem hrastovih tvorivih stabala. Stabla hrastova, kao i ona ostalih vrsti drveća, koja niesu za proizvadjanje liesa i gradjevnog´ drva, već samo za gorivo, ne procienjuju se na gore navedeni način, već im se sam-) procieni na oko njihova prostorna sadržina, pa se ta stabla onda uvedu u dotični stupac knjižice prama svom proclenjeuom prostornom sadržaju. Napokon se uzme u račun i za gorivo drvo gradjevnili hrastovih stabala (vršci) stanoviti broj prostornih metara po izknstvu i broju stabala. Kad se na taj način prodje sva sastojina, kojoj se ima |.>rocieniti drvna gromada, onda je posao u šumi dovršen, pa se prelazi na samo izračunavanje kod ktiće. Da predočimo sav´ taj postupak čira jasnije, izračunat ćemo ovdje cieli jedan primjer ovakovog sastavka i predočiti ga u običajnomu obhku skrižaljke (vidi skrižaljku 8. na str. 102). Da bude stvar kraća, uzet ćetno u račun samo jednu vrst drveća (n. pr. hrastova tvoriva stabla)i jedan razred vrstnoće i samo dvie razne duljine debala. recimo 18 i 20 m- Sa svimi ostali mi dužinami i razredi vrstnoće postupa se onda na slični način. Kako se vidi na prvi pogled iz skrižaljke S, uzeti su tu u račun razredi debljine od 10 do 10 centimetara, što pođpnno odgovara velikoj raznolikosti pojedinih promjernih dimenzija. Stabla svakog takvog razi´eđa sbrojena su, kao što i odgovarajući im mjereni dolnji promjeri bez kore; iz ta dva broja — u skrižaljci pod rabrikom h i d proizlazi diobom drugoga s prvim promjer srednjega stabla dotičnoj^a razreda debljine — u rubrici e-. Pod stupcem / navedeni su prt)mjeri brednjib debala u polovini njihove dubine. Ti su promjeri izračunani iz dolnjih promjera pomoću, Pp^nhelovskijevog |