DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
veću vriednost u gospodarstvu imadu do sada još različite vrsti IleXa, od kojih dobivamo Yerba Mate ili t.´AW. Paragiiajski čaj. Brazilske šume pokrivaju po prilici polovicu one površine, što ju pokrivaju evroi>ske. Amazonka teče 3000 krrj. kroz brazilian-^ko područje pa jedina oua sa svojimi pritoci prekida prastaru šumu, koja se pruža 1800 km. od iztoka na zapad i 1200 od sjevera aa jug. Koliko bogatstvo drveća sakrivaju u sebi braziiijanske šume može se odatle uvidjeti, što je brazilijanska vlada na razne svjetske izložbe razposlala do 300 primjeraka drveća. Najvrieđnije bra;!; ilsko drveće jest: Oaesalpinia ecbiuata, Maclura tioctoria, koje se nalaze sanio u blizini obala, Caesalpina lerrea, Cedrela brasiliensis. Medju najvažnije šumske produkte spada guma, smola i paraguajski čaj. Guiana, specialno britanska, razmjerno je isto tako obrasla drvom kao i Brazilija. Dok se specialno britanska kolonija veseli koristi velikih i mnogih vodenih putova, trguje se ondje živahno sa splavima i. izvaža se skoro samo u Englezku drvo i drveni ugalj. Nectandra Rodiaei i Mora davaju najvriedniju gradju za brodove. Oba drveta dosižu orijašku visinu a drvo od Nectandra Rodiaei tako je tvrdo, da okrnjuje sjekiru drvosječe. U holaodezkoj je Guiani najvažnije drvo Copaifera bracteata, koje se upotrebljuje za duge i za kolarske i stolarske radnje; ovom se pridružuju Youacapua americana i Lecvthis collaria, na koje ne napadaju crvi ni kornjaši, U francuzkoj Guiani najvećma se od sveg drveća cieni ljubičasto drvo (Amaianthe) kao lies. Još su vriedni: crni cedar (Nectandra Piši) i ugledni Courbaril, koji 20—24 m. ostaje bez grana, Mimusops balata nalazi se u svih trih Guianah; sok toga drveta sgušćuje se u balatu, koja dolazi u trgovini obično kao guttapercha prve vrsti. Ovo drvo daje osim toga najbolju gradju i iies. Nadalje je u Guiani Karappa drvo; iz njegovih plodova dobiva se ulje; drvo mu je crvenkasto ili sivkasto, te se lako izradjuje, pa ga stolari, kolari i tesari toliko traže, da ga u napučenih okružjih vrlo malo ima. Venezuela je većinom stepa; njezine najveće šume leže oko dobjeg toka Orinoka. Drva đotječe jedva za domaću potrebu, U trgovinu dolazi samo Liguum vitea. U toj se provinciji nalazi često mliečnik (Galactodendron utiie), kojemu sok služi za hranu. Kolumbia posjeduje više šuma, nego Venezuekf, premda je većim dielom stepa. Ali je dohodak u trgovačke svrhe jednak pa je radi potežkoća kod transporta neznatan. Drveće raste u Kolumbiji u visini od 3100 m. nad morskom površinom; ali nepristupne prašume s orijaški/n drvećem rastu samo do polovice te visine. Ovdje uspievaju osobito palme. Osim nekih najrazširenijih vrsti palma sjeverne Amerike, kojih ima u visini od 750 m. nad morskom po?rši3"Jom, dvie su još vrsti, kojim se ljepota iztiče te su visoko 45.55 m. a skupa s više vrsti hrasta sve do visine od 1800—2400 m, obilježuju velike prostore prašume. |