DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 34 <-- 34 --> PDF |
. ´ ™ ISO-— Nebrojeni otoci u tihom i indijskom oceanu krasnim su šimarai obia reni. Predaleko bi zašli, kad bi pošli opisivati pojedine otoke, a manjkaju nam za to i potrebiti podatci m procjenu i izmjeru tih šuma. Pouzdane podatke imamo od otoka Fidži, koji su dobro oš.umljeni, te imaju neke vriedne vrsti drve<:a, kao kestena, dudova i dr. Ovo je otočje bilo prije mnogo više šumom obrašteno, no od kako su se počele ovdje plantaže podizati, palo je bogatstvo drva tako nizko, da je vlada kolonija bila prisiljena izdati neke naredbe, po kojima se pusti krajevi opet pošumljuju. I na otocima Havaji harale su se šume kao i na otocima Fidži, jer su se podizale plantaže. Na cieioj grupi otoka bit će veoma malo šuma, a na nekojim otocima vlada pače nestašica drva. Do danas nije se još ništa učinilo, da se stane na put toj nevolji, koja se sve više širi. Od vrsti drveća, koja još uspievaju, spomena je vriedno: Aleurites moluccana, Alphidoxia excelsa, Broussonetia papjrifera i dr. Otočani a osobito poglavice tjeraju znatnu trgovinu sa santal-drvom, koje pomorski kapetani za drugu robu mienjaju. Pri tom osobito poglavice liep novac stiču. No i taj izvor blagostanja danas je izcrpljen, ponajviše radi nerazborita rabljenja, a siromaštvo postaje svakim danom veće. V. Šisflie n Americi. A. Južna Amerika, zapadna Indija, Mexico i republike u centralnoj Americi. U našem pregledu po šumah zemaljske kruglje došli smo do zadnjeg kontinenta, do Amerike. Da imamo bolji pregled, zadržat ćemo i ovdje političko razdieljenje, pa ćemo govoriti najprije o šumah južne Amerike, onda centralne pa konačno sjeverne. Južna je Amerika, izuzev golieti Uruguaja i Argentine, na glasu sa svojih šuma, Cieli niz Anda pokriven je šumami, koje su prema položaju, širini i uzvitisosti tla razno sastavljene. Da su ove šume još danas skoro neokrnjene, uzrok je, što ima malo stanovnika u ovih zemljah, a navlastito to, što ima razmjerno malo vodenih cesta, koje su sposobne za transport drva do obale. Na iztočnoj strani južne Amerike, južno od Eio de la Plata pak sve do Magellanove ceste, riedko je rašće. Ovdje ondje samo naći ćeš po koju trnovitu bagrenu; oko rieka rastu osamljene grupe vrba a samo gdjegdje ima u većoj mjeri antarktične bukve i zimske (grmaste) ivike. Sjeverno od Rio de la Plata nalaze se uruguajske „Montes^ „Montes" su uzke šume na obalah, pa su riedko kad Šire od 25 m.; uzrok su im poplave; gdje ovih nema, ne raste ni drvo. Tu ćeš naći pretežno Ombu drvo (Phjtolaca divica), koje je doduše vrlo liepo, ali mu je drvo tako meko i spužvasto, da ima vrlo malenu gorivu vriednost a jednako malo služi i u druge svrhe. Paraguaj izgleda već sasma drugcije. Strmine gora prema Parani pokrivene su skoro neprohodnimi šumami. U ovih šumah ima 70 različitih vrsti drva a izraeđju njih davaju 15 drveća bojadisano drvo a 8 njih vlakno. Naj |