DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 129 — Kako stoji sa šumama na zemaljskoj kruglji? .´ ~- (Svršetak.) /IV= Šttme tt Australiji Australija.je većim đielom pustoš. Ipak iraa i u njoj šumovitili krajeva, no u kolikom obsegu, to ne bi mogli još danas točno kazati. U nutrini zemlje ima prilično velikih i prostranih površina šikarjem i čbunjem obraslih, a šuma u pravom smislu nalazimo u razmjerno ograničenom obsegu. Glavne su šume više na iztoku ovoga predjela zemlje, te se sastoje od siiedećih vrsti: Acacia, Bucaljptus, Callitris i t. d. Najbolje su pošumljene pokrajine Viktorija i New-South-Wales, u kojima se opet nalaze crveno i plavo gumma drvo, crveni cedar i vrsti kestena, koje se vrsti drveća najviše upotrebljuju za izvoz. Zapadni dio Australije slabo je šumom obrašten; najviše se tuj nalazi Acacia acuminata, santal, jarrah drvo (Eucaljptus marginata). Prve dvie vrsti rabe za razkošno posoblje, a posljednja vrst poradi vanredne čvrstoće za graditeljstvo, osobito za brodove. Jarrah drvo rabi i za priečnice na željezničkoj pruzi i za telegrafske stupove. Njemu ne škode termiti a i vlaga mu ne može nahuditi, za to i jest najvažnije drvo u Australiji, Izvaža se mnogo u Euglezku i u Indiju. Osim toga ima više vrsti akacija, koje pružaju koru za strojbare. Ima ih ponajviše na iztoku i na zapadu zemlje. U´Tiktoriji uvedena je god. 1867. šumska uprava a 1872. utemeljeno veliko biljevište, u kojem su uspievale i tuđje vrsti stabala, kao Ceđrus Deodara, Sequoia gigantea. I u južnoj Australiji, kao u Viktoriji, nastoji se oko šumske njege. Tu se takodjer goje razne vrsti tuđjih drveća, kao amerikanski hrast (Fraxinas americana), europejski brest (Ulmus campestris) i platana (Platanus orientalis), pak su u tom pogledu do sada veoma dobri uspiesi postignuti. U svem s^ ovdje već osam velikih šumskih kompleksa u površini od 20.420 ha izmjerilo i omedjašilo u državne svrhe. U tim šumama uspieva osobito Huons smreka i smreka kralja Wilbelma, plavo gumma i crno drvo. Nova se Seelandija broji i po množim i po vrsti i po vriednosti svojih šuma medju najsretnije krajeve ovoga diela svieta. Ima na njoj po prilici 1000 raznih vrsti rastlina, a medju njima 113 vrsti šumskog drveća. Najznamenitija je smreka kauri (Dammara australis), koju nalazimo samo u sjevernom dielu otoka. To stablo dosegne visinu od 48 met., a razgranjoje se tek u visini od 30 met. Tremjer mu je 3—6 metara! Od njega se dobiva tako zvana kaurismola, a izvaža se u Europu i u Ameriku u vriednosti do 8 milijuna maraka godimice. U Novoj Seelandiji ima i bukovih šuma i to u- liepih^ porastlinah. One vrsti akacija i eukaliptusa, koje uspievaju u Australiji, ne nalaze se u Novoj Seelandiji. Po zadnjoj procienij koja je provedena god. 1873. iznašalo je šamište svega 485.200 ha. |