DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 127 — I)osta je i investirano za ovo kratko vrleme u tamoSnje šume. Tako je na guljenje stare kore s platastih hrastika potrošeno 633,750 piast. (Mo čiai 380.250 fran.), da se god. 1892. uzmogne odpočeti skidanje pluta s ovih hrastova. Uz to se prosiecaju prosjeke, staze i putovi^ kako će se irioći u buduće nepristupne šume lakše eksploatirati. Osim toga zagajivaju se pješčane pustare, na što je do danas potrošeno 5G.000 fran. Naročito se na tom radi u južnim i iztočnim krajevima Tunisije, gdje su oaze jedini izvori za proizvodnju tamošnjem stanovničtvu, a kiše vrlo riedke. Tu je urma (datala) jedini proizvod, koji donosi preko godine najmanje osam milijuna franaka. Leteći sitni piesak prieti poplavom od smetova obstanku ovih oaza; odtuda i ti troškovi na utvrdjivanje i vezanje pieska. Cielo ovo uredjenje ima se pripisati francuzkoj vladi, jer prije nego je Tunisija došla pod zaštitu Francuzke, slabo se tuniška vlada zauzimala za šume. Dotle je svatko sjekao, gdje je htio i što je trebao, pak bilo to za sebe ili za prodaju. Od g. 1883. ođpočet je pravi rad. Francuzka vlada dala je po naročitih šumskih izaslanicih izpitati šume i njihove odnošaje, pak je poslije toga uzposUvila i upravu. Toj upravi ima se zahvaliti i za ovu izložbu šumskih proizvoda i drvarskog obrta u Tunisiji. U paviljonu je složena sbirka svakojakog drveća u sirovom i izradjenom vidu, kao uzorci domaćeg obrta. Unutarnje uredjenje paviljona i poredanje izložaka, može se reći, da je izvedeno po onom istom sistemu, po kojem je uredjen i francuski šumski paviljon na Trokaderu, s tom razlikom, da je tuniški mnogo manji. Uredio ga je šum. nadzornik Zurlinden. Svaka vrst drveća izložena je posebice sa svojim proizvodima i obrtnič kim primjerima u jednoj skupini, dok su u katalogu opisane s botaničkog i tehnoložkog gledišta. Kao što je napried navedeno^ ima u Tunisiji 210 vrsti drvenastog rašća ili bilja; od toga broja sieče se radi drva 79 vrsti. Ako razlučimo ove vrsti bilja po veličini uzrasta, onda ćemo naći 38 vrsti visokih stabala i 58 nizkih; sve ostalo spada u red čbunja i šiblja, loze i drugih drvenastih biliua. Ovamo su ubrojena naravno i ona drva koja po svojoj prirodi spadaju u red voćaka, kao što su palme, bademi, kajsije, breskve itd=, što se naravno dade takodjer u obrtu koristno upotrebiti, a i upotrebljava se. Od šum. vrsti imadu visoko deblo: Plutasti, kerraes i zeen hrast; hrast zimzeleni kako gdje, visoko ili nizko. Visokog sa uzrasta nadalje bagrene, jasen, brest, topola, joha, morski i Alepov bor, maslina, (Olea Europea L.), bethun (Pistacia Atlantica L. famil Terebinthacae), kharub (Ceratonia Sili quor L. fam. Papilonaceae), lovorika (Laurus nobilis) i kesten (Gastanea vulf^aris L.). Ostale vrsti pravog šumskog drveća ili rastu nizko ili su samo rjecije vi sokog uzrasta. Pošto se naše hrastovine iz godine u godinu sve više i više L:i Afrika preko Rieke i Trsta iznosi, ne će biti s goreg, ako razmotrimo 1 nobllže se |