DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 125 ~ . puta spomenuti „Echo For.« i „Genie Civir u svom članku „Les ricbesses forestieres du globe a rExposition uuiverselie de 1889." Mi ćemo ovdje proniotriti izložbu Tiinisije i Alžerije i i^nieti tamošnje šumarenjej o čem imam razmjerno dosta podataka. Opisat ćemo ponajprije tamošnje šumske ođnošaje, pak po tom preći na samu izložbu. Tunisija. Od velike je koristi za mene, što sam u tuniškom paviljonu dobio katalog, u kom je sve protumačeno i opisano. Čim sam stupio u paviljon ove zemlje, koja je, kao što sam napried spomenuo, zasebno šumsku struku u jednoj liepoj sgradici od same palmovine sagradjenoj izložila, dobio sam knjižicu, koja je napisao upravitelj tuniških šuma g. H. Lefebore, činovnik iz statusa francuzkih šumara. Valja znati, da u Tuaisiji kao i u Aižeriji upravljaju sa šumama Francuzi i po svem sudeći rekao bi, da se savjestnije tamo radi i rukuje s tudjim i šumama nego na primjer što radi Beč sa šumama u Bosnoj i Hercegovini — ako su bosanski glasovi istiniti. Tunisija graniči na sjeveru i iztoku sa Sredozemnim morem, na jugoiztoku s Tripoiitanskom, na jugu i zapadu s pokrajinom Konstantinom. Njezina površina zauzima 132.970 četvor. kilometara. Šumsko zemljište iznosi 810.746 bekt. Osim toga odpada na stepe (landes) za pašu 5,211.476 bekt., na primorske pješčare 15.650 a na saharske pieskove 1,792.000 bekt. Alf a´ zauzima L500.000 bekt. Šume obuhvataju absolutno šumsko tlo, t. j . samo ono, koje se nije moglo upotrebiti za drugu kulturu. Od onib 810.746 bkt. šum. tla pristupačno je eksploataciji samo 652.113 bekt. Sve je ostalo ili prazno ili obraslo šipragom. Glavne i vrednije šume steru se na sjeveru — u Khrumiziji. Do god. 1851. nije bilo u Tunisiji đržavnib šuma. One su bile svačije. Tako propisuje koran. Ne znam, kojim je tumačenjem korana odciepljeno ipak pomenute godine na državu 615.230 bkt. šuma, kojom upravlja danas Prancezka vlada preko svojib tamo namještenib šumara, V Šumska flora broji u Tunisiji 210 vrsti, od kojih su samo 79 zgodne za sječu. Vrsti drveća^ koje sačinjavaju prave i prostrane šume, jesu: hrast (plutasti, zimzeleni, zeen i kermes), divlja maslina, morski bor, Alepov bor, tliuja i borovica. Ostale vrsti nalaze se iii posamce ovdje ondje i!i u manjim skupinama po šumi, ili se goje po voćnjacima, vrtovima i na oazama. Ciela šumska površina može se razvrstati obzirom na vladajuće vrsti ovako: Vrst; bilja iz familije g r a m i n e a : urodjeuici ju upotrebljavaju za branjenje stoke, pokrivanje kuda i druge domaće potrebe, :i i izvozi se u veliko osobito u }?jTiglezku. |