DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 121 ~ bom, naročito čamovom gradjoin, koje se često preko jednog iRilijuna kub, m. sa godinu uveze. Domaće šume većinom se troše na gorivo. Ovo uzgred; no da predjemo na južne zemlje. Kumunjska , koja je prilično bogata sumom, poslala je na izložbu liepu sbirku šumskih proizvoda, ma da nije ni ona zvanično zastupana biia. Rumunjska sekcija zauzimala je 1126 četvornih metara; bijaše dakle dva puta veća od srpskog odieljka. Ovoliko učestvovanje Rumunja veoma je godilo Francuzima u obće; a šumska izložba u istom odieljku može se takodjer smatrati kao neki znak kolegijalnosti rumunjskih šumara, jer su ovi većinom (ako ne i izključivo) djaci francazke šumske akademije u Nancv. Izmedju šumskih izložaka bilo je naročito u obilju brastovine u obliku ćutaka, dužice i gotove buradi. Osim toga bijaše piljenica, parketa, pokućstva, jelove šindre, raznog drveta za žigice i čizmarske klince, kore itd. X(t od svega toga bijaha najinteresantnija dva ćutka od orahovine, od kojih je jedan, kako „Genie Civil** veli, na dvie hiljade franaka ocienjen. Eumunjska je tek u novije doba odpočela uredjivati svoje šume. Šumari su većinom frekventanti akademije u Nancy; oni imadu svoje družtvo, komu je organ „Revista padurilor." Površina rumunjskih šuma iznosi 2,221.000 hekt- ili 17% ciele Rumunjske. Državne šume zau;:imaju oko 900.000 hekt., koje su, kako vele, prije toga pripadale tamošnjim manastirima. Izvoz drva raste neprestano; naročito se mnogo izvozi hrastove dužice, koja većinom odlazi u Francuzku. Grčk a bijaše zvanično zastupana, ali je u svom liepom paviljonu, koji je u staro-grčkom slogu sagradjen bio, izložila više iz poljske privrede a gotovo ništa od šumskih proizvoda. Iz kataloga sam poslije uvidio, da je bilo smole; kakove — ne znam ni sam, jer ni na nju niesam naišao, oui da ssm po paviljonu naročito šumske proizvode tražio. Prevrćući po „Revue des Eaux et Forets" nadjoh ovo, što ovdje bilježim. „Grčke šume su i danas još u vrlo rdjavom stanju. Tek prošle godine naredjeno je zakonom, da se šume premjere i da se označi, čije je što. Šuu´iska površina iznosi od priUke 600.000 hekt., te zau:^ima 12´Vif od ciele kraljevine Grčke.« Po stanju svojih šuma dolazi Grčka u isti red, kuda spada u tom po gledu i Nizozemska, Danska, Špa*iija, Portugalska, Italija i Srbija. U još gorem stanju, veli se, da su šume u Bugarskoj, Turskoj, Bosni i Hercegovini. Ja za ovo ne jamčim, no samo registriram iz jednog pregleda, u kojem se opisuju u kratko europske šume i koji malo niže ovdje iznosim. Srbij a je zauzela jedan odsjek u veličini od 560 četvornih metara. Unutarnjost ovog odsjeka bijaše veoma ukusno uredjena j ukrašena divnim do |