DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 120 — Španija proii^vođi 600.000 cenata pluta, dok Francuzka (u Alžiriji) oko 500,000 sreže. Šoanjolsko pkto, vele, da je kompaktnije od onoga, što dolazi iz Alžirskih šuma, pak se radije uzima za čepljenje boca, za koje se osim toga upotrebljuju daiias i čepovi od porculana i kaučuka. Portugalsk a je izložila u zasebnom paviljonu vrlo licpih uzoraka iz svojih šuma zajedno s izložcima iz svojib kolonija. I tu prevlađjuje pluto. Od 48 izložiteija izložilo je njih 38 ovaj predmet. Ostalo se sastoji u sbirkama drveća iz Portugalske i kolonija njenih na ostrovu Santiago {V ile Santiago) iz provincije Cap-Vert, Saint-Thomas et Prince, Augola, Mozambique, Guiuee portugaise, Macao et Tiraor i iz Portugižke Indije. Ovu je sbirku izložio muzej kolonija u Lizabonu, Drva su to američka, o kojima ćemo govoriti kasnije, kad ua šume Amerike predjeino. Portugalska sama za sebe spada međju najsiromašnije zemlje glede šumskog posjeda. Cio šumski kompleks u Portugalskoj ne zauzima više od 87o od ukupne površine ove kraljevine, ili ako u hektarima izrazimo 710-000. U ostalom bit će šumski odnošaji u Portugalskoj slični onima u Španiji. Velika vojvodina Luksemburžka izložila je u ćutkovima hrastovinu, bukovinu, grabovinu, brezovinu i omorikorinu i uz to piljeaice od istih vrsti, hrastovu dugu i druge sitne stvari. Svi ovi izložci potiču iz obćinskih i privatnih šuma, jer tamo državnih i nema. Država je prodala sve svoje šume, što je nekada imala. Iz biiježke, koju je vlada izdala, doznaje se Bešto pobliže i o tamošujiin .kumama. Ciela površina luksemburžkih šuma obuhvaća 78.576 hektara. To je gotovo ^/^ ukupnog teritorija te vojvodine. Vladajuće vrsti drveća jesu: hrast, bukva i grab. Četinjače, koje su od nedavna zagajene ne zauzimaju više od 2000 hektara. Šume obćinske i šume javnih zavoda zapremaju 28,836 hekt; s ovima upravlja naročiti šumski ured. Od zemalja na jugu Europe izložila je pomalo šumskih proizvoda Grčka, Rumunjska i Srbija — Italija ništa. Od zemalja na sjevera ni|e takodjer ništa iz svojih šuma izložila Danska, ma da je s lovstvom i naročito s ribolovom obilno zastupana bik. No u Danskoj je u obće vrlo malo šuma. Njene šume ne zauzimaju ni punih 5^, ukupne zemlje. Jedina je Kngjezka siromašnija u tom pogledu od nje u Europi, Cio kompleks iznosi oko 200.000 hkt, što je obraslo samo manje vricdnim vrstima drveća: bukvom, johom, brezom 1 jasikom. Bor, koji je u prastaro doba - kao sto se priča i dokazuje - najpretežmji tamo bio, izčeznuo je gotovo sasvim, a isto tako hrast, ^ Danas ne dostižu tamošnje šume ni iz daleka za pokriće potreba u zemlji, švedska, Pomeranija i Norvežka obskrbljuju Dansku svakom šumskom potre |