DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
no Šumska privreda na svjetskoj izložbi u Parizu 1889. Piše Pavle Barisie, (^Nastavak.) Š p a n ij a je izmela od svojih šumskih proizvoda ponajviše pluta u obiiku čepova za boce i u pločama za razne svrhe, što se dobiva od plutastog hrasta (Korkeiche, cbžne liege), koji je u Španiji veoma razprostranjen. Španjolske šume sastavljene su većinom od hrastovine, bukovlDe, borovine i jelovine. Osim toga ima dosta i kestenika. Po opisu francuzkih listova španjolske su šume u vrlo rđjavom stanju. Po jednom opisu, štampanom u „Revue des Eaux et Forets*^ iznosi ukupna površina šumskog zemljišta u Španjolskoj 9,002.250 hekt> a od toga odpada na praznine i goijeti 2,393.114 hekt. Državne šume iznose po statistici cd 188(1 god. 325.422 bekt, obćinske 4,711.603 a šume javnih zavoda 7,687 bekt. Obćinske su šume dakle više nego deset puta veće od državnih. Šumarstvo im je još i danas iieuredjeno. Odg= 188L radi se na rektificiranju i reviziji šumskog katastra, te će se poslije obave ovog posla prihvatiti istom uređjenja gospodarstva. Za sada se ide samo za tim, da se održi status quo» Od španjolskih šumskih proizvoda najvažnije je pluto i smola. Iz tri i pol milijuna borova vadi se tamo svake godine smola. Pa ako uzmemo, da svako stablo, jedno na drugo, dade 2.05 klg, to iznosi ukupna proizvodnja do osam milijuna kila. I to nije sve^ što bi Španija mogla dati, jer je 400.000 hekt. javnih šuma obraslo odraslim boricima, koji bi mogli dati, računajući 200 borova po hektaru, još 100 milijuna kila smole. A Špaaija pokraj svega toga uvozi smole u znatnoj kolićini od 12 milijuna kila; i to sbog preveć visokih željezničkih tarifa u samoj zemlji, i jer je baš radi toga francuzka i amerikanska smola u Španiji jeftinija nego domaća, koja bi se iz pokrajine Segovije, kao glavnog centruma za proizvodnju smole, dovozila u sjeverne luke, u Barcelonu ili luke Andaluzije. S obrtom pluta stoji nešto bolje. Središte proizvoduje pluta je Gerona, gdje ima do 80.000 hektara šume od plutastog hrasta. No mnogo se pluta proizvodi i u okolini Barcelone, u Andaliiziji i Estremaduri. Ova proizvodnja zanima danas u Španiji blizu 200.000 radnika, a potiče još od god. 1750. Domaća potrošnja iznosi više od deset milijuna ćepova, a izvozi ih se za svotu od preko 15 milijuna franaka (peseta). Najglavnija mjesta, gdje se čepovi izrađjuju, jesu: Catalonija, San-Felice de Guixols, Pafafrugell i Gasa de la Selva, gdje se sieče 256.000, dotično 210 i 231 hiljada čepova preko godine. |