DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 18     <-- 18 -->        PDF

„ 114 —


ovdje će se pače laoći naznačiti širina dužica m s150—135.4 mn\. ako se je nadati, da ce se trupac dati dobro kalati.


Navedene 2 slike ne predočuju nam ui po što za sve slučajeve najprobitačnije
razdieljenje trupca u dužice, t. j . da se surovina najbolje izerpi, već
tu ima množina raznih kombinacija prama tomu, kolikoga je promjera sam
trupac, kakove je kalavosti, koje širine i debljine dužica se najviše preporučuju
i t. d., pa će se osim toga moći kod svakog pojedinog slučaja različito kombinirati.


Svrha je predjašnjega razglabanja bila nasuprot poglavito ta, da se u obće
predoči način postupka kod proizvadjanja francuzkib dužica. Na temelju toga
ne će biti težko nekom sigurnošću unapried ustanoviti, koje će vrsti dužica
biti najracionalnije praviti iz ovoga ili onoga debla ili trupca, ako mu se dobro
prouče njegova tehnička svojstva i druge okolnosti.


Osim toga dat će se gore natukmitim načinom unapried ustanoviti i broj
dužica, koje će se moći proizvesti.


Za željeti bi bilo, da se poveća točnost pri razdiobi trupaca kod proizvodnje
dužica, kao i finoća cieioga postupka kod proizvadjanja, jer bi se tim
omogućile znatne prišteđnje na drvnoj surovini. Kadnik, koji si je doduše pribavio
dužom vježbom stanovitu vještinu u kalanju trupca, kao i u konačnom
pi*iugotavljaniu dužica, djeluje ipak pri svom poslu više mekanički i ne opaža
često mnoge manje probitke, koji mu i ne opazice izčezavaju. Uspjeh radnje
ovisi ovdje ponajviše o valjanom i štedljivom razdieljenju debla u pojedine trupce,
a za tim o daljnjem razdjeljivanju trupaca.


Jer ne samo da se kod rezanja debla u trupce mora uzeti u obzir rast
debla i mo/ebitne grane, već moramo i širinu dužica, koje hoćemo da proizvadjamo,
prilagoditi veličini trupčeva promjera, jer će inače bezuvjetno nastati
gubitci na drvu.


Ovdje je veoma u prilog proizvodnji dužica, što su istim dozvoljene mnogovrstne
razne debljine i širine, a i duljine, pa se može shodnom uporabom raznih
dimenzija dužica drvna masa tako izcrpiti, da samo neuporabiva srčikovina ostane
sasma neuporabljenom; dakako da će se iz tanjih trupaca u obće proizvadjati
i uže dužice. Iznimku mogla bi prouzročiti u tom pogledu okolnost, ako bi
s fiuancijalaoga gledišta bilo bezuvjetno probitačnije šire dužice proizvadjati;
ovakav probitak bio bi onda predmet špekulaciji, koji se s toga i mora prije
svega u obzir uzeti.


Kod svakoga trupca, koji je opredieljen za proizvadjanje fraacuzkih dužica,
ima se najprije ustanoviti, koliki će dio drva odpasti na neuporabivo srce, jer
od toga ovisi, ponajprije izdašnost dotičnoga trupca. Da bude eiela stvar jasnija,
navest ćemo malo niže skrižaljku, koja nam predočuje produkciju francuzkih
dužica od svih promjera debala bez bieli od 34 do 134 cm, i to u razmacih
od 2 do 2 cm., predpostavljajnći različite veličine neuporabive srčikcvine. Radi
veće jednostavnosti uzet ćemo u račun dužinu dužica 1 m., širinu 11 cm., a
debljinu 3 cm.; svaku im širinu pak reduciranu na 17 em/