DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
mdnik ima osobito paliti Mto , da dužica m izgubi na mjeđaom mjesta od^ opredieijene joj debljiae, jer tim gubi na kakvoći, pak nastaju poznati ne-´ ugodni t. 2Y. „irjanjci dimeozija,." Ovako otesanu dužicu „porabi** Još´treći radnik na uzkoj joj strani. ,.Sva ta tri radnika posluju obićno u neposrednoj blizini panja´oborenog stabla, tamo nalože vatru, koja im svojimi toplimi zrakami´ nadomješta manjkavosti" tanke im odjeće. Gotove dužice povrstaju se u hrpe od najviše 200 komada, koje se ob- terete s komadi drva, da se preprieži t. zv. ^^bacanje" dužica i da se ne svale same brpe. ´ Posao prvih dvaju radnika, koji se bave obaranjem stabala i rezanjem, istih u trupce, dosta je. jednostavan; glavna im je zadaća, da obaljeno stablo točno režu na opređieijenšh- mjestih. Samo obaranje biva sjekirom i pilom te pomoću željeznih klinova, a debla se režu štajerskom pilom. Za trećega radnika rekosmo, da se bavi „porubljivanjem´* pojedinih du, žica nauzkih stranah, ali osim toga ciepa isti radnik — kako .prije navedeno. — i trupce u pojedine izsječke^ a to mu i jest najveći" i najglavmji posao. Njim zapetima istom prava proizvodnja dužica; tu se dade s gospodarstvenoga gledišta mnogo polučiti, pa s toga ne će biti s gorega, ako se ponajprije zabavimo s tim radnikom ,i njegovim postupkom kod radnje. Prije svega prenese on i to uviek na tanjem kraju osovljenoga trupca po6am od kruga bieli (Splintring) pa prama .središtu na nekoliko mjesta opredieljenu širinu dužice; dobivenimi toćkami opiše nutarnji krug, i to ili olovkom, ili ugljenom, pače kadkađ samo s ilovačom. Jer obilježivanje. s ilovačoni ne može da bude nikada dovoljno točno, to je bolje, ako se ono nikada ne rabi, pošto nam mora uviek lebditi pred očima što moguće veća štednja rviednoga drva. Sada se zabilježuju debljine dužio uviek na nutarnjih krugovih W i ce, kako nam pokazuje sL 9. Na oboda bf prenese se debljina dužice povećana sbog usušenja za 6%, osam puta — za osam dužica.— pa se kala izsjecak adi, i t d. svi 6 izsječaka I do VI. Od ovako dobivenih izsječaka odluči se najprije komad hdm i t. d. tim, da se najprije zabije klin na obodnicama hm, mn, nf, fo^ op i ph^ i to na svakom na 4 do 5 mjesta^ da se odcjep na tih mjestih nekim načinom pripravi; za tim se zabijaju na toj crti izmje- Hice 2 do 3 klina, te se tako postigne u najviše slučajeva sasma dobro namjeravano odcjepljenje. Svaki izsjecak ima da sadržaje drvnu masu za 8 dužica ili za 4 njih (polu-izsječak). Svakako je bolje, ako se opređieli za svaki izsjecak 8 dužica, jer se onda trupac ne mora tako često kalati sve do srca, a tim se štedi drugi nutarnji kolobar, iz kojeg se tada dade proizvesti po koja dužica više. S toga se neka izsjecak upriliči za 4 dužice samo onda, ako bi debljina dužica, koje se imadu načiniti bila obzirom m promjer trupca .prevelikaj sbog česa bi po« |