DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 54 — pak takovo nadomješta u prvoj mladosti sastojina. Kad sastojine dovoljno ojačaju, onda se ono čišćenje više ne .obavlja, kako već gore spomenusmo, onda se niti ne proredjuje, već se šuma ostavlja sama sebi. Proredjivanju, tom važnom činbeniku u uzgajanju šuma. ne posvećuje se u obće ondje ona briga i onaj obzir, koji ga po pravu ide. Proredjuju se samo mjestimice mladje, do 50 godišnje sastojine, gdje se troškovi proredjivanja mogu natniriti dobivenim granjem, dok je na najviše mjestah isto još s troškovi skopčano, jer je tražnja tako sitnih drvnih razvrstbina za sada još neznatna, pak se vlastniku ne raci još i plaćati radnike kod proredjivanja bez izgleda na momentanu korist. Na taj način uzgojene i njegovane visoke hrastove šumske sastojine izvržene su tečajem svoga dalnjega uspievanja mnogobrojnim oštetam i napadajem, stranom od ljudi, stranom od raznovrstnih životinja, a osobito štetani uslied prirodnih nepogoda. Šumsko vlastničtvo izloženo je prije svega raznim kradjam, koje su se osobito zadnjih triju godina veoma osjetljivo nmnožale. Srećom odnose se te kradje većinom samo na manje vriedno gorivo drvo, što leži u sječinah, manji dio doduše i na manje vrsti tvorivog drva, kao na pr. hrastiće iz mladih sklopljenih šuma, za tim jaseniće, grabriće itd., što no puk rabi za priugotavljanje kojekakvog ručnog orudja, potrebnog kod obradjivanja svojih poljana i u kući. Osim toga se dogadja, da je pučanstvo prisiljeno u proljeću i ljeti uslied nestašice krme puštati konje, rogatu marvu i svinje u šumske sastojine, kojim se utjerivanjem takodjer znade prouzročiti, — osobito u mladjih sastojinah — znatna šteta. Od raznih životinja trpe ovdašnje šume razmjerno još najmanje. Što se tiče sisavaca, to se oštećivanja razne vrsti divljači u visokih šumah mogu smatrati posve neznatnimi, pa bi mogli jedino još napomenuti miševe, koji znadu često puta načiniti na posadjenom žiru veoma velike štete, a osim toga ogrizavaju i glodju korienje, a i koru mladih biljka. Ptice su malom iznimkom (golubovi itd.) tako rekuć još više na korist nego na štetu šumskomu gospodarstvu, jer zoblju samo plodove raznih podredjenih vrstih drvlja i šikarja manje vriednosti, a većina ih tamani škodljive zareznike. Od zareznika, koji su u stanju počiniti u ovih visokih hrastovih šumah oveće štete, pa takve od vremena (Rhizotrogus solstitialis), za tim hrastovog škarambeča (Cerambyx heros) i druge škarambeče (Cerambyx dedritus, arcuatus), koji su´najznatniji oštetitelji samoga drva hrastovoga, pa je njihovo bitisanje i žderanje u starih šumah upravo karakteristično za ovu okolicu i klimu. Od>ptira se najčešće pojavljuje Phalaena geometra defoliaria, za tim zlatokrajka (Bombyx chrysorrhoea}, prelac prstenjak (Bombyx nenstnaj, četnjak|(Cnethocampa processioneaj, gubar (Liparis djspar), |