DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 51 — Ijeni kompleksi veliki, to se onda ustanovljuje pomladno razdobje od 10 do 12 godina Ako je podpuna žirovina, onda bi bio naplod žirom pregust, kad bi se sav žir upotrebio za pomlad S toga se u takovih slućajevih višak žira ili proda ili se sakuplja, da se popune drugdje možebitne sadnje, ili se pak odstupi jedan dio toviteljem svinja za gotove novce. Ako li bi pak bilo naravno pomladjenje nedostatno, pak bi možda ostala pojedina mjesta nenaplodjena, onda se ova popune sadnjom žira. Pri tom valja opaziti, da se sadjenice hrastove ne upotrebljuju, a i ne preporučuju gdje to baš nije bezuvjetno nuždno, jer je prije svega sadnja biljka puno skuplja od sadnje žira, pa onda nije ni tako siguran njen uspjeh poradi naglih promjena temperature u proljeću, osobito kad naglo nastanu topli dani. Sama sadnja žira obavlja se najobičnije načinom pod motikom, pošto se tu radi samo o razštrkanih omanjih nenaplodjenih čistina. Tamo pak, gdje se imadu nasaditi veće površine, gdje n. pr. do tada nije bilo šume, sadi se žir probitačno u redove ; nu i tuj se postupa različito prama tomu, da li je tlo više ili manje mokro, poplavi izvrženo, da li se ima bojati većoj ili manjoj šteti od miševa, golubova i t. d. — Tako varira onda razmak redova od ´/a do l*/2 metra, a udaljenost žirova u redovih od 20 cm. do neposrednog polaganja žira uz žir. Osim napomenutih načina sadnje žira uporabljuje se u zadnje vrieme za istu stroj za sadnju žira, konstruiran po šumaru Sacheru. Stroj taj sastoji iz štapa i samoga boda. Dužina cielog stroja od gornjeg do dolnjeg kraja iznaša 120 cm.; od te duljine odpada na bod, t. j . onaj dio, koji se pri poslu sa strojem zabode u zemlju i koji je od željeza, 20 em., a na drveni štap 1 metar. Prosjek boda je oštrog trokutastog oblika (si. 1.); ciela duljina u iznosu od 20 cm. od 6 do a (si. 2.) malko je udubljena, samo šiljak strši duljinom od 2 cm. u pravac. Glavna (umišljena) os b6da tvori sa štapom kut od kojih 150°. Šiljak je oštar i od tvrdoga željeza. Postrani listovi su samo neznatno izbočiti i od šiljka a do mjesta d, gdjeno su zaokruženi, 21 cm. dugi. Najveća širina lista kod cd iznaša 6 cm , a ona u polovici njegove dužine ef 4 cm. Od d do đ, ima 9V2 cm., a visina najvećeg prosjeka oc je 4 cm. Štap, koji je kako rekosmo, 1 m. dug, sprieda je ravan, straga zaokružen, posvuda 4V2 cm. širok a 5 cm. debeo; samo na onom mjestu, gdje je spojen i obavit sa željeznim dielom boda, nešto je deblji, do 6—7 cm., pošto se tuj moraju zabiti do 2 čavla, pa bi se moglo razpuknuti drvo, kad bi bilo tanje. Na štapu sprieda nalazi se uzduž žlieb, 2 cm. širok a 2´/a cm. dubok, da može skroz propuziti i najveći žir. Na gornjem kraju štapa nalazi se sbog lagljega baratanja sa strojem ručka, dugačka 30 cm., koja je na štapu željeznom sponom dobro pričvršćena. Cieli stroj ovako uredjen stoji 1 for., a može ga upriličiti svaki kovač. |