DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 92 —


dobljena gradjevna drva i zbilja u svoju kudjiu porabu upotrebljuje, pošto može dožioe
nz veliku cienu u Vukovaru prodati, ako ga u tom koja kontrolna postaja ne zateče.


Tim završujem ove ređke s vrudom željom, da štovani gospodin pisac u bndude
kod sastavljanja svojih „Pisama" bude bolje imformiran o vjerodostojnosti kojeg dogodjaja,
jer „ovako lakoumno i nepromišljeno bačene na papir pripoviedke ne de nikada biti
na boljak i procvat naše mile šumarske struke´ ! A—a.


Ubila ga troka. Ne znam, kako je drugdje, nu kod nas je zločest običaj, da
seljaci sa stojećih stabala odsiecaju vršike, sasiecaju grane, da si nabave drva za ogrjev.
Oni se penju vrlo visoko na stabla, pak jim je život ne malo uviek u pogibelji.
Razumije se, da takav individuum nikada dosta oprezan biti ne može.


Tako je neki Maršić iz Crnog potoka nedavno popeo se na hrast u reviru
Bratljevcu II. odsjek, da ga sasieče radi goriva. U visini od 7 metara odsiekao je
froku, koja je 18 cm. promjera imala a oko 4— 5 metara dugačka bila. Jedva ju
je odsiekao, ved je i nasjeo. Troka bo se padajudi dole nekako izkrenula i posve
nenaravno počela padati, te je nesretnika zakvačila, dole ga povukla, na. njega pala i
na mjestu ga ubila.


Ovakovih slučajeva češde se čuti može, pa se iskreno mora sažaljivati običaj
iiaših seljaka na stabla se penjati, koji često tako žalostnimi posljedicami uroditi znade.


I. St.
; Hajka u Migalpveih. Kako je imovna obdina brodska kioz tri, četiri godine
zvjerad strihninom tamanila, mislili smo, da je nje posvema nestalo. No najednoč bilo
se u reviru Migaloveib kod Broda mnogo kurjaka pojavilo. To je dalo povoda, te
je Trnjanačka šumarija s Oi-iovačkom šumarijom gradiške imovne obdine, inicijativom
kr. kotarske oblasti u Brodu, 14. studenoga o. g. hajku priredila. U toj osobito zauimivoj
hajci palo je 7 kurjakž i 4 lisice. Način, kojim se hajka izvadjala, priobdit
demo drugi put, kad se naime bude i opet hajka na grabežljivu zvjerad u tom reviru
obdržavala. I. St.


Jesenske šljuke. Kako se na tržištu u Zagrebu ove jeseni opaziti moglo, bilo
je prilično mnogo šljuka na prodaju doneseno i te su bile vedinom s lovišta velikogoričkog,
a zadnje dodjoše još 25. studenoga pr. god. na prodaju. Ciena jedne šljuke
bijaše 1 for. 20 novč., pa tako jagma za njima baš nije bila velika, jer su bile
preskupe.


Kakvi su uspjeh lovci na drugim lovištima s ovim sportom imali, ne možemo
žalibože registrirati, jer izvješća od lovaca od nikud ne dobismo, što bi valjalo, da se
znade, u kojih se predjelih prolet šljuka najbolje pokazao, što bi i svakog lovca zanimati
moglo.


Zečeva i srna prema prošloj godini bijaše dosad na trgu u Zagrebu još malo
za vidjeti.


Kako se love lisice u jazbiniP Kad je lisica u jazbini, uzmi slame ili siena
te nfuri nešto toga u jazbinu tako, da je rupa s tim dobro zatvorena. Kad se ovaj
materijal zapali, počne tinjati, pošto nema posve oduška za gorenje, uslied čega se
proizvadja mnogo dima! Ovaj dim ide sve više u đubljinu jame. dokle ga lisica ne
osjeti. Čim je dim gušdi, guši on sve jače lisicu pa ona pohiti na površinu. Pošto je
prema površini sve to jaci dim a rupa jo.š zatvorena tinjajudom slamom, to se lija do
površine uguši. Na ovaj način nadjemo na površini jazbine mi´tvu lisicu bez velike
muke. Ovako bi se dale loviti sve životinje, kje žive u jazbinama. I. S—k.


Sućut psa. Bio sam u lovu jiolovicom mjeseca studenoga prošle godine te sam
tom prilikom vidjeo liep primjer o ljubavi psa napi ama svojem drugu odnosno n»prama
svojoj materi. Bilo je to u šumi Matijevici petrovar. imovne obdine. Nakon više
pogona, štc smo ih pokušali, odinčismo učiniti taj dan još j«dan posljednji, te se
uputih kudi. , - ;