DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 86 — Nekoje vrsti hrastova, javora, jalša i breza nalazimo u silnoj množini na visini od 1000—1200 met. Od crnogorice uspieva samo u predgorju Podocarpus i Pinus longifolia, a na visini od 2200—2400 met. omorika, ariž i tisa. Zapadni je obronak slabije šumom obrašten, a ima na njem većim dielom cipresa i ostalih vrsti crnogorice, poimence Pinus longifolia. Mjestimice ima i hrastova. U dolinama dalje u nutarnjosti ogromne planine Himalaja nalazi se orah, divlji kesten, tisa, omorika, Abies Webiana, Ceđrus Deodara, i to u prostranih i gusto obraštenih šumah. Na otoku su Ceylonu planine još uviek prostranim! prašumami obrasle. Nalazimo ovdje mnogobrojne vrsti drveća, imenito pak: palme, ebanovinu, svileno i calamander drvo. Na otoku je Javi još četvrtina tla šumom obrasla, premda su se tuj šume dugo vremena baš groznim načinom harale. Sve do visine od 600 stopa uspievaju razne vrsti species Magnoliacea i Anonacea. Najviša su stabla Minusops aeuminata, Spathodea gigantea, i Irina glabra. Vrsti drva Liquidambar Altingia, koje je inače poznato pod imenom Rasamala, ima čiste deblovine 27 do 30 m. visoke, gdje stopram grane počinju. Svi ostali otoci malajskoga arhipelaga obrašteni .su više ili manje prašumama, DO 0 njima nam nije mnogo poznato. Filipinski su otoci bogati šumom, pa i vrsti drveća, koje na njima uspievaju, od velike su vriednosti. U Japanu obsižu šume 11,600.000 ha. Tim podatcima rado vjerujemo, jer se ondje mnogo brine za šume i za gojitbu šumS,. Od davna ima tuj zakona vrlo strogih o čuvanju šuma. Više od polovice šumž, pripada državi, a ostalo je privatni posjed. U Tokio je šumarska škola s 150 pitomaca popriečno. Hrastovi, bukve, jele i smreke glavne su vrsti drveća, a ima i raznih vrsti javora, lovorike, pak Paulovi^nla imperialis, koja poda je najjače drvo u Japanu, Rhus succedanea, Rhus vernicifera i vrst duda, od kojega Japanci prave papir; no sve te vrsti drveća ne nalaze se nigdje u prostranih šumah, nego u pomanjih hrpah. III. Šume n Africi. Ogromni dielovi Afrike nemaju šume, a drugi su opet vrlo bogati šumom. Ima u njoj krajeva na daleko i na široko, o kojima ništa ne znamo, ili su nam toli slabo poznati, da si ne možemo stvoriti niti površne slike o bilinstvu. Gorje Atlas bogato je krasnim šumama; ima na.njem osam vrsti hrastova, a zatim Acacia arabica, neke vrsti Pistacea, Cedrus Atlantica, Cedrus Deodara i još nekoje druge vrsti koristna drveća. Šume u Alžiru sastoje ponajviše od alepskoga bora (Pinus halepensis Mil.), hrasta plutnjaka (Quercus suber) primor. hrasta (Quercus ilex), atlantskoga cedra, atlantskoga cipresa (Callitris quadrivalvis), Pinus Pinaster Sol. i vrsti hrasta: Quercus castaneaefolia i Quercus ballota. U svem ima Alžir 3,247.692 ha. šume, a odatle pripada državi 2,498.612 ha. |