DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 86 — englezkih milja pod neposrednoai upravom velike Britanije. Od toga se obradjuje 28´´/o ili 246.400 četvornih milja. Ostalih pak 623.000 četvornih milja sastoji iz šumS,, pašnjaka i pustoši. Na vriednost suma nije se pazilo niti za vlade mohamedanskih niti hiuduskih knezova, niti su englezka iztočno-indijska trgovačka družtva što radila za njegu i čuvanje tih šuma. Harali su tuj razni drvodjelci, ugljevari, divlja stada a osobito poludivlja gorska plemena i nomadi. Tek onda, kada su mnoge krasne šume propale i tlo opustilo, pobrinu se za nje vlada. Željeznička družtva zahtjevahu neprestano drva ne samo za podvaljke na prugah, nego i za grijanje lokomotiva. Počam od god. 1847. datiraju se prve naredbe o čuvanju šuma, no te bijahu uzaludne. God. 1855. odluči britanska vlada za kolonije uvesti šumsku upravu u Indiji. U Bombaju i Madrasu bude namješten po jedan upravitelj šum&. Izprva bijahu ovi bez ine pomoći vještaka, te upućeni sami na sebe. Istom god. 1857. bje namješteno u predsjedničtvih 5 šumara. Tek tada bje preduzeto kartiranje šuma i statistička iztraživanja vriednosti šumS. odnosno od šumskih proizvoda. God. 1862. protegne se šumska uprava na cielu Indiju, što je god ima pod englezkora vlašću, a na čelo joj postavljen jedan nadšumarnik (general of forests). Zakon od god. 1864. dade upravnim oblastima pojedinih provincija pravo omedjašiti šume državne, zadržati pojedine vrsti stabala za državu, točno opredleliti odštete povodom šumskih požara i koješta k tomu. "Vlada odasla mladiće u šumarsku akademiju u Nancy i u njemačke zavode, da se u toj struci gospodarstva naobraze i da budu njoj na korist. U neodvisnim kneževinama nalaze se takodjer prostrane i osobito vriedne šume, koje nastoji englezka kolonijalna vlada u zakup uzimati i tim načinom iste šume uzdržati. Izim dohodaka iz prodaje drv^ namiču se vladi mnoge dobiti i od drugih proizvoda; imenito u Assamu i Burmahu dobiva se kaučuk od smokvenice (Ficus elastica). Dobitak od toga kaučuka iznosio je god. 1882. 534.000 kg., a vriedio je 2,176.860 maraka. Brutto dohodak od 7 milijuna maraka daju godimice razne smole. Catechu donaša 2\´2 milijuna a mjrabolan trieslovina do 800.000 maraka, U Indiji ima više od 2000 vrsti drveća. Spomena su vriedna ova: Toon i Teak u Bengalu, Santal, orahovina, divlji kesten, Acacia arabica, Sissu, dud, Cinchona, pmokvenica kaučuka, crveno sander drvo, Eucalyptus, Dalbergia latifolia, Chloroxylon s\vietenia, razne vrsti ebanovine (Diospyros), gumma drvo i mahagotiyevina. British-Burmah ima isto tako posebnu šumarsku upravu. I tuj su kušali udomiti tudje vrsti drvećS,, kao i u Indiji, no bez uspjeha. U nekoliko rieči opisat ćemo još Himalaju. Ogromna je ova planina na iziočnoj svojoj strani sve do 4000 metara visine gustom prašumom obraštena, pače mnoga tropična stabla uspievaju još na visini od 2000 metara. Na podnožju Himalaje i na predgorju njezinu ima raznih smokvenica i palma, nadalje Artocarpus, Terminalia i Sal drvo |