DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 81 — ha. šume postotci Gitka ... . 688.400 14-3 Belgija 200.500 13 0 Španjolska 3,133.450 7-3 Holandija 227.600 7.0 Velika Britanija i Irska 1,004.100 4-1 Danska 185-700 34 Obazriet ćemo se na pojedine zemlje, koje navedosmo, te ćemo uzeti najprije onu, u kojoj je postotak šumovitoga tla najveći; a to je Rusija. U Rusiji su sjeverne 6esti najbogatije šumom, i to poglavito permska gubernija i velika kneževina Finska. I u srednjoj Rusiji ima velikih šuma, no sve rjedje prema jugu, a napokon ih nestaje u ogromnim stepama. U Besarabiji ima ih opet nekoliko, a još više šuma ima u Kaukazu. Po podatcima su u sjevero-iztočnoj Rusiji dvie trećine tla šumom obrašteue, a u sjevero-zapadnom dielu do 30—BO postotaka. Na srednjoj Volgi, u baltičkim i zapadnim provincijama iznašaju šume 27´2"/„, a u južno-iztoćnim provincijama 2´5´´/oi u Krimu 0´7%. Glavno iglasto drveće jesu bor, smreka i ariž. Breza se nalazi poglavito na sjeveru, pa6e uspieva i u Kamčatkoj. U srednjoj Rusiji ima prostranih hrastovih, jasenovih, lipovih i javorovih šuma. U Kaukazu pak nalaze se bukve, orasi i zimzelen. Šume u Krimu sastoje poglavito iz korsićkoga bora (Pinus laricio). 0 Sibiriji se naravski ne može točno kazati, koliko u njoj šume tla zapremaju, jer još nije iztražena. Omorike, ariži, ciprese i breze jesu poglavite vrsti drveća sjeverno od velikih stepa i močvarnih ravnina, na kojima ima i topola, vrba. i jalša.. Najveće i najgušće šume nalaze se oko Tobolska, Tomska i Jekaterinenburga. Švedska i Norvegija obraštene su osobito šumom, premda se u tim zemljama šume slabo goje. Zapadna je Norvegija gotovo lišena šuma, imenito radi znatna kupovanja i sječenja šuma po britanskim trgovcima. Potrebu drva namiruje iztočna polovica zemlje, gdje devet desetina šuma pripada državi i državnim zavodima. Žalibože ima tuj pučanstvo od davnine pravo paše i sječenja šuma. Najvažnije vrsti su bor, smreka i breza. Izvoz drva u Norvegiji biva poglavito preko Skeenfjorda i zaljeva medju Cap Lindesnaes i švedskom granicom. Od 50,250.000 ha. ukupne površine Švedske obrašteno je šumom 35,520.000 ha. po službenim podatcima; odatle pripada državi 5,000.000 ha, a ostatak je privatni posjed. No Semler tvrdi, da je jedva polovica ciele površine šumom obraštena; veća polovica da je pustoš. Od državnih šuma nalazi se jedva 1,600.000 ha pod šumarskim nadzorom i upravom. Švedska ima iste vrsti drveća kao i Norvegija, a na jugu i hrasta, bresta, lipe, jalše, bukve i topole. Za ogrjev rabi se najviše brezovina. U Austro-Ugarskoj zastiru šume po prilici 307„ ukupnoga površja. Tuj su uračunana i zemljišta, koja se u strogom smislu ne bi smjela računati k 6 |