DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-80 Medju tim se opazilo, da od nekog vremena dolaze na pilane i stabla manjih dimenzija. Prije pet šest godina niesu rezana debla, koja ne daju dasaka 9 palaca širokih, a danas se primaju i onakva, koja daju i izpod osam palaca široke daske, znak, da nestaje debljih stabala. Bor (pinus sjlvestris) je najglavnija vrst drveća u Finskoj. Omorikovina je manje vriedna pa se troši u zemlji a ne izvozi u većoj količini. Od listnatog drveća najrazprostranjenija je breza. Brezovu koru upotrebljavaju tamo osim strojbarstva još i za oplaćivanje kola, saonica — mjesto Ijesica. (Nastavit de se.) Kako stoji sa šumama na zemaljskoj kruglji? Neki Henrik Semler u San Francisku u Americi izdao je djelo pod naslovom: „Tropische und nordamerikanische Waldwirthschaft´´. Djelo je to pisano za šumare, trgovce drva i dr., a u njemu se upoznajemo sa šumarstvom cieloga svieta. Po statističkim podatcima podaje nam u tora djelu pisac priličnu sliku o stanju i njegovanju šumarstva u svakom pojedinom dielu naše zemlje. Buduć ima tu dosta zanimiva za nas šumare, to ćemo postupice iztaknuti pojedine dielove zemaljske kruglje, u sliedećem : I. Šnme n Enropi. U onoj česti toga djela, gdje je govor o Europi, nastoji pisac, da bude čim točniji. No to mu nije svagdje pošlo za rukom. Uzrok su toj netočnosti sami službeni statistički izvještaji pojedinih država. Pojam „šuma" nije u svili državah jednak. Kolike li n. pr. razlike medju Njemačkom i Norvegijom? Dok se u Njemačkoj u postotke šumovita tla broji samo ono površje, koje se nalazi pod osobitim nad/.orom i njegom šumarstva, to u Norvegiji vriedi sve, što nije livada, oranica ili pašnjak, kao šuma, dakle i šikarje, drač, i t. d. Takovih mana imadu osim Norvegije još i Švedska, Rusija, Rumunjska i Turska. Od ukupne površine Europe obraštene su šumom, računajući u postotcima: ha. šume postotci Rusija . . . . . . . . .y ,; . . . ., 190,684.000 Finska. ..... . : , , ... ,. 10,868.000 i **^´^ Švedska . . . . . . ., . . . . . . 17,358000 i Norvegija 7,568.200 ( ´^^´^ Austro-Ugarska . . . , . . . ., . . 18,123.760 29-4 Njemačka .... . . . . ,´ . . .13,987.900 26-1 Turska . . . 8,201.300 J Rumunjska . . . ^,/ .. 976.000 ( Italija ; . 5,691.590 22-0 Švicarska , . 715.500 .18-0 Francuzka 9,075.100 ´ i 7*3 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 81 — ha. šume postotci Gitka ... . 688.400 14-3 Belgija 200.500 13 0 Španjolska 3,133.450 7-3 Holandija 227.600 7.0 Velika Britanija i Irska 1,004.100 4-1 Danska 185-700 34 Obazriet ćemo se na pojedine zemlje, koje navedosmo, te ćemo uzeti najprije onu, u kojoj je postotak šumovitoga tla najveći; a to je Rusija. U Rusiji su sjeverne 6esti najbogatije šumom, i to poglavito permska gubernija i velika kneževina Finska. I u srednjoj Rusiji ima velikih šuma, no sve rjedje prema jugu, a napokon ih nestaje u ogromnim stepama. U Besarabiji ima ih opet nekoliko, a još više šuma ima u Kaukazu. Po podatcima su u sjevero-iztočnoj Rusiji dvie trećine tla šumom obrašteue, a u sjevero-zapadnom dielu do 30—BO postotaka. Na srednjoj Volgi, u baltičkim i zapadnim provincijama iznašaju šume 27´2"/„, a u južno-iztoćnim provincijama 2´5´´/oi u Krimu 0´7%. Glavno iglasto drveće jesu bor, smreka i ariž. Breza se nalazi poglavito na sjeveru, pa6e uspieva i u Kamčatkoj. U srednjoj Rusiji ima prostranih hrastovih, jasenovih, lipovih i javorovih šuma. U Kaukazu pak nalaze se bukve, orasi i zimzelen. Šume u Krimu sastoje poglavito iz korsićkoga bora (Pinus laricio). 0 Sibiriji se naravski ne može točno kazati, koliko u njoj šume tla zapremaju, jer još nije iztražena. Omorike, ariži, ciprese i breze jesu poglavite vrsti drveća sjeverno od velikih stepa i močvarnih ravnina, na kojima ima i topola, vrba. i jalša.. Najveće i najgušće šume nalaze se oko Tobolska, Tomska i Jekaterinenburga. Švedska i Norvegija obraštene su osobito šumom, premda se u tim zemljama šume slabo goje. Zapadna je Norvegija gotovo lišena šuma, imenito radi znatna kupovanja i sječenja šuma po britanskim trgovcima. Potrebu drva namiruje iztočna polovica zemlje, gdje devet desetina šuma pripada državi i državnim zavodima. Žalibože ima tuj pučanstvo od davnine pravo paše i sječenja šuma. Najvažnije vrsti su bor, smreka i breza. Izvoz drva u Norvegiji biva poglavito preko Skeenfjorda i zaljeva medju Cap Lindesnaes i švedskom granicom. Od 50,250.000 ha. ukupne površine Švedske obrašteno je šumom 35,520.000 ha. po službenim podatcima; odatle pripada državi 5,000.000 ha, a ostatak je privatni posjed. No Semler tvrdi, da je jedva polovica ciele površine šumom obraštena; veća polovica da je pustoš. Od državnih šuma nalazi se jedva 1,600.000 ha pod šumarskim nadzorom i upravom. Švedska ima iste vrsti drveća kao i Norvegija, a na jugu i hrasta, bresta, lipe, jalše, bukve i topole. Za ogrjev rabi se najviše brezovina. U Austro-Ugarskoj zastiru šume po prilici 307„ ukupnoga površja. Tuj su uračunana i zemljišta, koja se u strogom smislu ne bi smjela računati k 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 82 — šumann. Državi pripada 932.000 ha, a ta površina šuma ide poglavito na Ugarsku, podjedno i Slavoniju, te na Galiciju. U Cislitaviji posjeduje država jedva T"/« šumskoga tla, Dalmacija, Istra Kranjska i južni Tirol razmjerno su premalo šumom obrašteni. Površina šume li Njemačkoj računa se okruglim brojem 13"´,000.000 ha. Godišnja produkcija drva iznosi 1,870.000 kub. stopa; odatle je brutto-dohodak 400 milijuna maraka, a čisti dohodak 240 mil. Od izdataka ide le^/o na kulturne svrhe i gradjenje putova, 327o na dobavu drva a 4:2% na upravu. Žalostno je stanje šumarstva u Turskoj. Albanezi n. pr. su svoje šume malo ne posjekli posvema; u Euraeliji ima još prostranih šuma, osobito hrastovih, bukovih, cipresa, morskog bora i kestena. Tuj vodi pučanstvo na pašu svoje koze na sva zemljišta, koja niesu plugom i motikom obradjena, a sve to na štetu šumS. Tim šumam doći će doskora fias propasti. ;er i gradnja željeznici, u tim krajevima brzo napreduje. Slabo je šumom nadarena Bugarska, izuzmemo li Balkan, gdje ima većih premda ne gojenih bukovih šuma, I tu je posvemašna paša uzrok zatoru šuma. Bogata je hrastovima i bukvama Srbija; a da se te šume valjano njeguju, uzrok je tomu, što se ondje krmad u velike žiri. U Rumunjskoj je Dobruča posve bez šume. Po Podunavju ima jedva samo mjestimice riedkih hrastika. JSTo u Karpatima ima još krasnih bukovih šuma, a izmjenice nalaze se i maleni odjeli hrastika, omorika i jelika. Kao što u Srbiji i Bugarskoj, tako je i u Rumunjskoj u današnjim okolnostima nemoguće opet pošumiti tlo sbog prekomjernoga prava paše, koje tuj vlada. Od ukupne površine Italije ide 12% na šume. Vještaci tvrde, da u njoj ima u istinu tek 1,500.000 ha šume i to u krajevima Apeuina i u savojskim Alpama. Jedina je Sardinija bogata šumom, poglavito hrastovinom, i to 20yo ukupne površine, U Francuzkoj možemo uzeti, da šume u okruglom broju iznašaju 9,000.OCOha.; odatle pripada državi 900.000 a obćinam 2,000.000 ha. Holandija nema šume, pa ako je statistika ipak zabilježila T"/,,, to si moramo misliti, da su to pojedine grupe stabala pokraj putova i kanala, ili mali gajevi kao n. pr. u blizini Arnheima i Haaga. Goje se tuj bukve, topole, jaseni, vrbe, a na visokim nasipima i bresti. Po granici južne Belgije proteže se stara i znamenita šuma Ardenska; po tom su provincije Braband i Flandrija najgušće šumom obraštene. Državne šume, koje zapremaju od prilike 30.000 ha, pod nadzorom su šumske oblasti, kojoj je dužnost paziti i na obćinske šume od kojih 120.000 ha. U Švicarskoj ne čuvaju se i ne njeguju šume jednako u svim kantonima. Glavna je vrst drveća jela, koja uspieva i na visini od 1200 m., te veoma liepe šume sačinjava, dočim ariš s bukvom dolazi i na visini od 900m.,Riedki su tuj hrastovi i orasi. Još su rjedji kesteni, a tih nema nikad u većoj visini od 250 metara." ´ ´ ´ "" * ^ ..... |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 88 — Špaujolska je osim Englezke jedina zapaduo-europska država , u kojoj ueina ni najmanje brige za čuvanje šumS,. U Španjolskoj ima još za sada šume do 3,000.00a ba; te je poglaviti uzrok, što su se sačuvale taj, jer su nepristupne. Kroz cieli srednji viek pa do početka našega stoljeća mogli su po zakonu plemići i samostani puštati svoja stada svuda po šumi. Najviše uspieva tuj hrast l)lutnjak; pored njega nalazi se i vazda zeleni hrast (Quercus Ilex L.), a na obalama primorski bor. (Pinus Pinaster Sol.) U Sierri de las Alpujarras, na jugu Granade, nalaze se još Pinus pyrenaica i Pinus halepensis. Portugalska je još siromašnija šumom od Španjolske, a sada se nastoji, da se i ono malo šume, što je ima, valjano goji i čuva. 1 u Danskoj, koja je šumom najsiromašnija kontinentalna država u Europi, nastoji se u novije doba, da se i u toj grani što uspiešna i valjana uradi. Nekoč bijaše Danska puna hrastovine, a sad je imade samo na otocima Falsteru i Laalandu. Mjesto hrasta pojavljuje se djelomice bukva. Goji se topola, bor i druge vrsti crnogorice. 0 velikoj Britaniji imamo ovakove podatke: ukupna površina u ha, računajući i poriečja: šumište: Englezka 13,038.960 530.306 ha Wales 1,888.729 50.729 „ Škotska 7,798.452 292.996 „ Irska , . . 8,327.930 130.070 „ 31,054.071 1,004.101 „ Euglezka je od svih europejskih država najviše harala šume, pa se i danas za nje vrlo malo brine. Potrebu drva namiruje joj malo ne podpunoma inozemstvo i to u vrieđnosti od 380 milijuna maraka. Današnje državne šume jesu: Windsorski park sa 6000 ha., za tim Deau Forest u Gloucestershire s 9000 ha., nova šuma u Hampshire s 30.000 ha, Parkhurst na otoku Wightu s 500 ha.; ukupno iznose državne šume 50.000 ha. Slično je i u Irskoj. Hrast i bukva su najobičnije vrsti drveća. Jasen, breza, kesten, brest i lipa dolaze samo mjestimice umetnute. Više se pazi na gojitbu šumS, u Škotskoj. Veće šume pripadaju plemenitim veleposjednikom. II. Šume u Aziji. Najprije da rečemo koju o azijatskim šumama Rusije u Sibiriji. No tuj ne može biti govora ni o točnoj izmjeri ni o točnoj procieni, jer šume nisu još svuda iztražene. Najbolje poznavaju Rusi bhžnji to jest zapadni dio Sibirije. Tuj — veli se — imade šumš, do 81 miliona ha.; no mi možemo mirne duše taj broj razpoloviti, te polovicu držati pravom šumom a polovicu šikarjem, ledinom, i t. d. Najgušće su šume u blizini Tobolska, Tomska i Jekaterinburga. Glavne su vrsti drveća omorike, ariži, cipresi i breze i to na sjeverno od velikih stepa i močvarnih ravnina. Na potonjih nalazimo vrbe, jalše i topole, koji davaju gorivo tamošnjemu pučanstvu. Hrastova nema ondje, kako |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 84 — nam to iztraživači i dotični putnici tvrde. U gospodarskom pogledu imadu sibirske šume još danas slabu vrieđnost. I statistički službeni podatci od god. 1884. nam pokazuju, da je bio čisti dohodak tih šuma jedva 70.840 maraka. Južnoiztočna Sibirija siromašna je drvom, kao što u obće ciela južnoiztočna Azija. U sredini Male Azije nalazimo mjestimice na okupu zakržljave hrastove i omorikove šume; ovdje leži okružje Angora, gdje se u velike goje angorske koze. Veličanstven nekoč i gusto šumom obrašteni Libanon ima danas jedva osamljeno stabalje i čbunje od bukavž,, riedko obraštene te malene borove i cedrove porastline. Toj žalostnoj okolnosti uzrokom je timarenje koza. U Palestini nalazimo još krasnu cedrovu šumu, koju i tamošnje pučanstvo budno čuva. Spomenut ćemo još i krivi hrast (Quercus Aegilops Poli). Ista sudbina, koja je stigla Libanon u Siriji, poharala je i otok Cypar. Englezka je vlast štitila ono malo ostanaka, koji .*u ostali o 1 nerazborite turske vlade. U okolicama, koje su poradi močvara štetne zdravlju, njeguje u velike vlada englezka australsko gumadrvo (Gummibaum), od kojega se na stotine hiljada biljka nasadjuje. Od starih šumskih drveda uspieva još tuj bor od Aleppa (Pinus halepensis Mili.), mjestimice i cjpresa (Cypressus fastigiata I). C.) pak još neka vrst hrasta, koji samo na tom otoku nalazimo (Quercus alnifolia). Arabija, Mezopotamija, Beliidžistan i Afganistan nemaju šume. usto tako Perzija, izuzam samo okoliš oko kaspijskoga jezera. Chiva je stepa, a i Buhara, premda je nekoč divno ošuraljena bila. U Tibetu i Tartariji vlada ne samo oskudica sumS, nego i drvlja u obće. U Mandžurskoj usuprot ima pi´ostranili šuma, osobito crnngorice. Na iziočnoj obali uspieva hrast na bregovima, a u nizinah nalazimo javore, dudove i razne vrsti vrba. Na Koreji nalazi se listača u izobilju, no pošto je taj kraj tek nedavno iztražen. ne može se označiti ni obseg ni vrieđnost tih šuma. I 0 šumama carstva kitajskoga slabo šta znademo, osobilo o sjevernom dielu. Srednji i južni dio svaku ko je slabo šumom obrašten, a mnogobrojno pučanstvo bavi se ponajvi.še poljodjelstvom. No jugo-zapadne provincije imadu velikih šuma, u kojima raste ebanovina, santalovina, kamfarovina, lojeno drvo (Stiliingia sebifera), dudovi imenito papirnasti (Broussonetia papjrifera), lakdrvo i cjprese. Dobro su šumom obrašteni otoci Formosa i Hal-nan. U Formosi uspievaju liepe šume od kamfarovine, te taj otok pored Japana u trgovini kam farom mnogo važi. Malo šta znademo o šumama u Siamu, Cochinchini i Anamu. Spominjemo samo, da je Siam poslao na izložbu u Edinburgh 500 primjeraka drva, od kojih nam je spomenuti osobito teakovinu, santalovinu, ebanovinu i orlovo drvo (Aquilaria agallocha). Preostaje nam još Indija, na koju ćemo u našoj ovoj razpravici pobliže osvrnuti. Službeni nam podatci dokazuju, da je u Indiji 870.000 četvornih |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 86 — englezkih milja pod neposrednoai upravom velike Britanije. Od toga se obradjuje 28´´/o ili 246.400 četvornih milja. Ostalih pak 623.000 četvornih milja sastoji iz šumS,, pašnjaka i pustoši. Na vriednost suma nije se pazilo niti za vlade mohamedanskih niti hiuduskih knezova, niti su englezka iztočno-indijska trgovačka družtva što radila za njegu i čuvanje tih šuma. Harali su tuj razni drvodjelci, ugljevari, divlja stada a osobito poludivlja gorska plemena i nomadi. Tek onda, kada su mnoge krasne šume propale i tlo opustilo, pobrinu se za nje vlada. Željeznička družtva zahtjevahu neprestano drva ne samo za podvaljke na prugah, nego i za grijanje lokomotiva. Počam od god. 1847. datiraju se prve naredbe o čuvanju šuma, no te bijahu uzaludne. God. 1855. odluči britanska vlada za kolonije uvesti šumsku upravu u Indiji. U Bombaju i Madrasu bude namješten po jedan upravitelj šum&. Izprva bijahu ovi bez ine pomoći vještaka, te upućeni sami na sebe. Istom god. 1857. bje namješteno u predsjedničtvih 5 šumara. Tek tada bje preduzeto kartiranje šuma i statistička iztraživanja vriednosti šumS. odnosno od šumskih proizvoda. God. 1862. protegne se šumska uprava na cielu Indiju, što je god ima pod englezkora vlašću, a na čelo joj postavljen jedan nadšumarnik (general of forests). Zakon od god. 1864. dade upravnim oblastima pojedinih provincija pravo omedjašiti šume državne, zadržati pojedine vrsti stabala za državu, točno opredleliti odštete povodom šumskih požara i koješta k tomu. "Vlada odasla mladiće u šumarsku akademiju u Nancy i u njemačke zavode, da se u toj struci gospodarstva naobraze i da budu njoj na korist. U neodvisnim kneževinama nalaze se takodjer prostrane i osobito vriedne šume, koje nastoji englezka kolonijalna vlada u zakup uzimati i tim načinom iste šume uzdržati. Izim dohodaka iz prodaje drv^ namiču se vladi mnoge dobiti i od drugih proizvoda; imenito u Assamu i Burmahu dobiva se kaučuk od smokvenice (Ficus elastica). Dobitak od toga kaučuka iznosio je god. 1882. 534.000 kg., a vriedio je 2,176.860 maraka. Brutto dohodak od 7 milijuna maraka daju godimice razne smole. Catechu donaša 2\´2 milijuna a mjrabolan trieslovina do 800.000 maraka, U Indiji ima više od 2000 vrsti drveća. Spomena su vriedna ova: Toon i Teak u Bengalu, Santal, orahovina, divlji kesten, Acacia arabica, Sissu, dud, Cinchona, pmokvenica kaučuka, crveno sander drvo, Eucalyptus, Dalbergia latifolia, Chloroxylon s\vietenia, razne vrsti ebanovine (Diospyros), gumma drvo i mahagotiyevina. British-Burmah ima isto tako posebnu šumarsku upravu. I tuj su kušali udomiti tudje vrsti drvećS,, kao i u Indiji, no bez uspjeha. U nekoliko rieči opisat ćemo još Himalaju. Ogromna je ova planina na iziočnoj svojoj strani sve do 4000 metara visine gustom prašumom obraštena, pače mnoga tropična stabla uspievaju još na visini od 2000 metara. Na podnožju Himalaje i na predgorju njezinu ima raznih smokvenica i palma, nadalje Artocarpus, Terminalia i Sal drvo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 86 — Nekoje vrsti hrastova, javora, jalša i breza nalazimo u silnoj množini na visini od 1000—1200 met. Od crnogorice uspieva samo u predgorju Podocarpus i Pinus longifolia, a na visini od 2200—2400 met. omorika, ariž i tisa. Zapadni je obronak slabije šumom obrašten, a ima na njem većim dielom cipresa i ostalih vrsti crnogorice, poimence Pinus longifolia. Mjestimice ima i hrastova. U dolinama dalje u nutarnjosti ogromne planine Himalaja nalazi se orah, divlji kesten, tisa, omorika, Abies Webiana, Ceđrus Deodara, i to u prostranih i gusto obraštenih šumah. Na otoku su Ceylonu planine još uviek prostranim! prašumami obrasle. Nalazimo ovdje mnogobrojne vrsti drveća, imenito pak: palme, ebanovinu, svileno i calamander drvo. Na otoku je Javi još četvrtina tla šumom obrasla, premda su se tuj šume dugo vremena baš groznim načinom harale. Sve do visine od 600 stopa uspievaju razne vrsti species Magnoliacea i Anonacea. Najviša su stabla Minusops aeuminata, Spathodea gigantea, i Irina glabra. Vrsti drva Liquidambar Altingia, koje je inače poznato pod imenom Rasamala, ima čiste deblovine 27 do 30 m. visoke, gdje stopram grane počinju. Svi ostali otoci malajskoga arhipelaga obrašteni .su više ili manje prašumama, DO 0 njima nam nije mnogo poznato. Filipinski su otoci bogati šumom, pa i vrsti drveća, koje na njima uspievaju, od velike su vriednosti. U Japanu obsižu šume 11,600.000 ha. Tim podatcima rado vjerujemo, jer se ondje mnogo brine za šume i za gojitbu šumS,. Od davna ima tuj zakona vrlo strogih o čuvanju šuma. Više od polovice šumž, pripada državi, a ostalo je privatni posjed. U Tokio je šumarska škola s 150 pitomaca popriečno. Hrastovi, bukve, jele i smreke glavne su vrsti drveća, a ima i raznih vrsti javora, lovorike, pak Paulovi^nla imperialis, koja poda je najjače drvo u Japanu, Rhus succedanea, Rhus vernicifera i vrst duda, od kojega Japanci prave papir; no sve te vrsti drveća ne nalaze se nigdje u prostranih šumah, nego u pomanjih hrpah. III. Šume n Africi. Ogromni dielovi Afrike nemaju šume, a drugi su opet vrlo bogati šumom. Ima u njoj krajeva na daleko i na široko, o kojima ništa ne znamo, ili su nam toli slabo poznati, da si ne možemo stvoriti niti površne slike o bilinstvu. Gorje Atlas bogato je krasnim šumama; ima na.njem osam vrsti hrastova, a zatim Acacia arabica, neke vrsti Pistacea, Cedrus Atlantica, Cedrus Deodara i još nekoje druge vrsti koristna drveća. Šume u Alžiru sastoje ponajviše od alepskoga bora (Pinus halepensis Mil.), hrasta plutnjaka (Quercus suber) primor. hrasta (Quercus ilex), atlantskoga cedra, atlantskoga cipresa (Callitris quadrivalvis), Pinus Pinaster Sol. i vrsti hrasta: Quercus castaneaefolia i Quercus ballota. U svem ima Alžir 3,247.692 ha. šume, a odatle pripada državi 2,498.612 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 87. — No žalostno je i pogibeljno za te šume, što ih česti požari tamane. Vruće podnebje još više podupire te požare, pače i arapski nomadi pustoše nemiloNajvećom se brigom njeguju hrastovi plutnjaci, jer davaju najbolji dobitak. 0 Tunisu se mnogo govorilo, da je bogat šumom. Putnici, koji su ga, pred 100 godina posjetili, pripoviedahu o velikim šumam, koje da se najviše sastoje od alepskoga bora, od kojega da se pravi katran i smola. No danas je Tunis skoro bez šume. I u bližnjem Tripolisu slično su ovako propale šume. Isto vriedi i za Egipat, libijsku pustaru i Saharu. Sudan ima malo drvećž,, kao baobab, tamarindu, sikomoru, smokvenicu, uljiku, i nekoje bodljikaste akacije. Abesinija ima još u svojim gorama šume, ali nam je slabo šta poznato, dokle se sve protežu i kakve jesu. Isto tako znamo malo o šumama u iztočnom đielu Afrike. Čini se, da na iztoku i to na posjedu njemačkoga iztočno-afrikanskoga družtva ima dosta šuma oko obala, no osim ovih težko da će biti drugih. Sjeverno odatle u zemlji Somali bit će ih još manje. Stanley i suputnici njegovi pričaju samo o šumama blizu obala; no oni i nisu putovali u unutarnje krajeve, nego su se tek riekž,držali. Mi dakle ne možemo od njih saznati ništa o bogatstvu šuma u Kongu i u ostalim krajevima istočne Afrike. Diljem ciele zapadne afrikanske obale protežu se šume neprekidno, samo nam nije moguće kazati, kako daleko sižu u nutrinju zemlje. U tim šumama nalazi se drvo karabal (Baphia nitida), afrikanska mahagonyevina, i t. d. a to je drveće dalo povoda živahnoj trgovini. Važna je još uljika, koja pođaje glavni proizvod tamošnjoj trgovini: palmino ulje. Ostali proizvodi šuma jesu kaučuk, kopal i cola orasi; vriednost ovih počima se sve to više uvidjavati. Na izložbi u Eđinbourghu izložile su Sierra Leone i Gambija mnogo primjeraka drveća, koja su više zanimali tesare nego li stolare. U južnoj Africi ima šuma samo uz morski žal kod Natala i na iztočnoj naselbini glavine. U nekojim krajevima nadje se okolica pokritih grmljem, ali je ponajviše zemlja bez šume. Malene šume davaju tuj vriedno i koristno drveće. Spomenut ćemo žuto drvo (Podocarpus elongatus), Pteroxylon utile, Olealaurifolia, Vepris lanceolata, smrdljikovinu i drvo mangrova (Rhizophora). Spomenute prve četiri vrsti drveća sliče svojom teksturom i bojom mnogo orahovini. Naselbina na glavini posjeduje samo jednu veliku šumu, koja se u duljini 150 km. proteže medju zaljevom Tafelom i Algrom nu obali Knysna. Osim toga ima još manjih šuma, i to razštrkanih po iztoenoj obali naselbine, koje su malo ne posvema imovina države/ U zadnje doba stradala je ta naselbina mnogo i poradi poplava i suše. Sam zakon morao je zaštititi preostale šume i naložiti, da se opustošeni krajevi opet pošume. Država je dielila nagrade za pošumljivanje i postavila posebne čuvare za šume, koji su imali u posebnim biljevištima uzgajati raznovrstne šumske biljke, a ove pak su se dielile uz veoma nizku cienu privatnim posjednikom u svrhu gojenja šumi. Najveće takovo biljevište nalazi se u Tokai-u blizu Kapstadta. Zadnjih godina bilo je u toili |
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 88 — biljevištu preko 120.000 raznih biljka, medju ostalim 12.500 kom. casnarini, i 20.000 kom. modroga gumma drva i 10.000 kom. primor. bora i t. d. Naselbina na Kapu ne izvaža drva, pače ga mora uvažati. Kakova je bila produkcija drva u onim krajevima još pred malo vremena, vidjamo po tom, što su se norvežke platnice mogle liupiti ii Kapstadtu za nižu cienu, nego drvo iz vlastite zemlje. Krasne bijahu nekoč šume i a otoku Mauriciju, te su sizale do samoga mora. No one su poharane s toga, da se uzmogne saditi sladorovac. Malo im još ima ostanaka, a danas se uvaža drva na otok godimice više, nego za pol milijuna maraka. U novije doba pofela je vlada pošumljivati više ležeće predjele s modrim gumma drvom. Najvažnija vrst drva na otoku je ebanovina, koja raste do znatne visine; uza to je zaamenit benzoin (Croton, Benzoe). Prašume otoka Rodriguez i sv. Helene uništene su posvema vatrom, grabežom i timarenjem koza. Madagaskar otok brojio se JB prije medju krajeve, koji su najkrasnije šume imali. Samo na iztoku i na sjeveru je podnebje dosta vlažno; tako mogu ovdje uspievali daleko prostiruće se šume. Na jugu i na zapadu porasle su tek obale šumom, u nutrini Madagaskara pak u gorama ima ili vrlo malo, ili skoro baš nikakve šume. (Svršit de se.) LIST^K:. Oružtvene viesti. Sjednica upravljajućeg odbcra šumarskoga drtižtva obdržavana je dne 11. siefinja t. g. u družtvenih prostori jah pod predsjedaijjem p. n. g, M. Vrbanida, jer je bio predsjednik g. M. Durst zaj riečen, te ti prisutnosti gg. ođborskih članova: J. Ettingera, R. Pischbacha, H. Grundi, P. Ž. Kesterčanka, I. Kolara i A, Soretida Najprije bude zapisnik posljedne odbortke sjednice od 9. studenoga pr. god, bez primjetbe ovjerovljen. Nakon pretresivanja programa za bududu glavnu skupštinu, koja se ima tekuće godine obdržavati u Petrinji, ter nakon viee´anja vize administrativnih predmeta, pređuzeto bje skontrovanje družtvene blagajno po odbornicima Pischbachu i Kolaru, pa je stanje blagajne prama računarskim izpravam lodpuno u redu pronadjeno Zatim bude sjednica upravljaj ude; j odbora zaključena. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. „Dio Bftume und Strftuoher ces Walde8´´ in botaniseher und forstwirth8chaftlicher Beziehung, geschilđert von Gista v Hempe l ord. 6. Prof. der forstlichen Prođuctionslehre an der k. n. k. Hoc isehule filr Bodenkultur in Wien. und Kar i Williel m Dr. Phl. ausserordentlicher Prof, der Natiirgesohichle der PoretgewSchfc an der k. u. k. Hochschulc tur Bodenkultir in Wicn, |