DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-80 Medju tim se opazilo, da od nekog vremena dolaze na pilane i stabla manjih dimenzija. Prije pet šest godina niesu rezana debla, koja ne daju dasaka 9 palaca širokih, a danas se primaju i onakva, koja daju i izpod osam palaca široke daske, znak, da nestaje debljih stabala. Bor (pinus sjlvestris) je najglavnija vrst drveća u Finskoj. Omorikovina je manje vriedna pa se troši u zemlji a ne izvozi u većoj količini. Od listnatog drveća najrazprostranjenija je breza. Brezovu koru upotrebljavaju tamo osim strojbarstva još i za oplaćivanje kola, saonica — mjesto Ijesica. (Nastavit de se.) Kako stoji sa šumama na zemaljskoj kruglji? Neki Henrik Semler u San Francisku u Americi izdao je djelo pod naslovom: „Tropische und nordamerikanische Waldwirthschaft´´. Djelo je to pisano za šumare, trgovce drva i dr., a u njemu se upoznajemo sa šumarstvom cieloga svieta. Po statističkim podatcima podaje nam u tora djelu pisac priličnu sliku o stanju i njegovanju šumarstva u svakom pojedinom dielu naše zemlje. Buduć ima tu dosta zanimiva za nas šumare, to ćemo postupice iztaknuti pojedine dielove zemaljske kruglje, u sliedećem : I. Šnme n Enropi. U onoj česti toga djela, gdje je govor o Europi, nastoji pisac, da bude čim točniji. No to mu nije svagdje pošlo za rukom. Uzrok su toj netočnosti sami službeni statistički izvještaji pojedinih država. Pojam „šuma" nije u svili državah jednak. Kolike li n. pr. razlike medju Njemačkom i Norvegijom? Dok se u Njemačkoj u postotke šumovita tla broji samo ono površje, koje se nalazi pod osobitim nad/.orom i njegom šumarstva, to u Norvegiji vriedi sve, što nije livada, oranica ili pašnjak, kao šuma, dakle i šikarje, drač, i t. d. Takovih mana imadu osim Norvegije još i Švedska, Rusija, Rumunjska i Turska. Od ukupne površine Europe obraštene su šumom, računajući u postotcima: ha. šume postotci Rusija . . . . . . . . .y ,; . . . ., 190,684.000 Finska. ..... . : , , ... ,. 10,868.000 i **^´^ Švedska . . . . . . ., . . . . . . 17,358000 i Norvegija 7,568.200 ( ´^^´^ Austro-Ugarska . . . , . . . ., . . 18,123.760 29-4 Njemačka .... . . . . ,´ . . .13,987.900 26-1 Turska . . . 8,201.300 J Rumunjska . . . ^,/ .. 976.000 ( Italija ; . 5,691.590 22-0 Švicarska , . 715.500 .18-0 Francuzka 9,075.100 ´ i 7*3 |