DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— T? —


Drva se izvoze u obliku gotove (srezane) gradje za sgrade, kao piljenice,
duge (lelove), grede, katarke i šliperi, stubovi i podupirači za rudnike i kao
drva za gorivo.


Najviše se izvozi priugotovljene gradje za zgrade i podupirača za rudnike.


Gotove srezane sgrade izvoze se ćak u Australiju. Takovih sgrada bijaše
i na izložbi.


Rusija je od šum. proizvoda takodjer vrlo malo izložila. Tu bijaše nešto
parketa iz Moskve, plutovih zapušača iz Rige, drva za žigice — i ništa više,
što spada u red sirovih šumskih proizvoda.


Bolja bijaše zastupana lovačka struka, koja satinjavaše zasebni razred
izložbe. Tu bijaše sijaset svakovrstnih učinjenih koža oi svakojake divljači.


Firma Griinwald iz Petrograda izložila je veliku sbirku tih stvari. Tu je
ruski zibelin, hermin; crna, siva, modra, bieh i crvena lisica: kože od kune
i vidre, kamčatskog i astrakanskog dabra, bielog medjeda itd., gotove postave
za mužke i ženske bunde, kolčac (mufovi), sagovi uz postelje i na podove,
putnički pokrivači, ovratnici novije mode (boa) i bog ti znao, šta tu još nema.


Takovu istu sbirku izložio je i jedan Moskov.
U drugim razredima izložbe moguće je, da je bilo presadjenih šum. proizvoda
više, ali tek to ide, što no rieč na drugi list.


Rusija ima neizmjerno velike šume u Europi. Ukupna površina iznosi
dvie stotine milijuna hektara, što čini od prilike tri i po puta toliko, koliko
iznosi cjelokupna površina Francuzke.


Gubernija Vologda, Akangels, Perm, St. Petersburg i velika vojvodina
Finska zauzimaju */» sviju ruskih šuma; sve ostale gubernije nemaju više od
63 milijuna hektara.


Državi pripada Si"/,, od cielog šumskog zemljišta. Šume su dobro uredjene
i sječa se vodi po najracijonalnijim metodama šumarenja. Vlada vodi
brigu 0 državnom posjedu u podpunoj mjeri a proučava najsavjestnije sve sisteme
pošumljivanja,*


Privatni posjed iznosi 46 "/u ruskih i finskih šuma.


U Rusiji se troše silna drva za ogrjev. To je pojmljivo, kad S3 uzme na
um tamošnje oštro podnebje i jaka zima. Osim toga troši ge mnogo i na ugalj,
jer se ruske željeznice, fabrike itd. lože većinom s ugljem.


Pa i na sitnarije ide vrlo mnogo drveta. U mnogim krajevima ni nema
drugog posudja u kući osim drvenoga. Samih drvenih žlica pravi se preko godine
više od 40 milijuna komada, i to većinom od brezovine i lipovine i jasikovine.


Od lipove kore prave se opanci (sandali), koje siromašna klasa u gdjekojim
ruskim predjelima veoma mnogo troši. Godišnja potrošnja ovih sandala
računa se na više od 100 milijuna pari. . , ;


* ^Eoho Forest," 187Q^V