DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 74 - Površina norvežkih šuma iznoisi 7,660.000 hekt. ili 24% od ukupne Norvežke. , Za obje ove zemlje može se reći, da su veoma bogate sa šumama, (Od bvedske je u Europi samo Eiisija bogatija u tom pogledu.) Šume su upravo njihovi najgl.ivniji izvori dohodaka, jer im daju mnogo više drva, no što je za domaću potrebu nuždno, a uz to su u blizini zemalja, koje nemaju drva a mnogo ih trebaju. Švedska i Norvežka s Finskom daju najveći dio one silne gradje, što se po svietu razvaža — oko 7« od svega toga. Za njima dolazi Rusija (bez Finske) i, prem u manjoj mjeri, Austro - Ugarska i zadružne države sjeverne Amerike. Sama Englezka, koja uvozi na godinu (po prosjeku od 1872—1878) 13,250.000 m^ gradje za svoje kopnene i pomorske gradnje, (vriedne 750 do 875 milijuna franaka), dobiva gotovo polovinu toga iz skandinavskih zemalja, a ponajviše iz Švedske. U daleku Australiju izvozi Švedska još od 1871. godine u velike čamovu gradju. Odmah prve godine izvezla je 25.000 m^ Više od 80 "/o ukupnog izvoza švedskih drva tovare se u lukama Gefleburga, Soderhamma, Sundswaila i Hernosanda. Gotovo po svima evropskim zemljama pripada najveći dio šuma u zemlji državi, ili obćinama i korporacijama. Od toga se izuzima na zapadu Francuzka a na sjeveru Švedska. U Švedskoj odpada od cjelokupne površine tamošnjih šuma SO´/o na privatne posjednike, a ostalih 20% na obćine i državu, od prilike tri puta onoliko, koliko Velika Britanija u svem ima. Početkom ovoga stoljeća smatrane su sve šume u Švedskoj državnim dobrom. Vremenom napustila ih je država ne mogavši ih dovoljno nadzirati, pa su prešle u vlastnićtvo privatnih posjednika. S toga se i nalazi danas, naročito na sjevernom kraju Švedske, običnih seljaka, koji posjeduju neizmjerno velike šume. Ni državne šume, o kojima švedska vlada direktno brigu vodi, niesu danas u osobitom stanju; još gore će stajati obćinske i one od privatnih posjednika, koji nemaju, koliko se znade, ni stručnih upravitelja. Na tri milijuna i više hektara državnih šuma nema više od 12 upravitelja s 85 viših i 496 nižih činovnika (lugara?). Švedske šume složene su od omorike (pinus picea) i bora (pinus sylvestris). Borovina prevladjuje u razmjeru od 90 "/o. Ovaj je bor pravo drvo sjevera. On dostiže tamo takovu visinu i debljinu, kakove se samo riedko vide na pjeskovitim ravnicama sjeverne Njemačke. Uz ove dvie vrsti dolazi još i breza, no pošto ona niema, nikakve vriednosti u svjetskoj trgovini, to se upotrebljava samo u zemlji za obične potrebe. Jovotine nalazi se ovdje ondje, a bukovine´ima samo na njyjužnijim krajevima Švedske. T hrast se nalazi tamo, i to u sredini |