DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 89 —


na restauraciju gorskih terena . . . 3,223.800 fran.


, učvršćivanja pieskova (dunes) . . 300.000 ^


„ materijal. Troškovi raznih šumarskih


ureda 132.000 ,


„ lovačke urede 50.000 „


„ porezu držav. šuma 1,722.000 „


, predujmove uz povratak . . . . 478.000 „


Ukupno .´. . 13,533.468 fran.
ProraSu n dohodak a iz državnih francuzkih (bez Algerije) šuma
za 1889. godinu:
Proizvodi sa sječina 21,296.629 fran.
„ nuzgredni 2,771.500 „
Prinos obćina i javnih zavoda za upravu
njihovih šuma 992.500 „
Vriednost drva ustupljenih direktno vojenim
arsenalima i marini . . . 138 000 ,


Ukupno . "T . 25,198.629 Iran.


Površina državnih šuma iznosi 1,070.477 hektara.


Cjelokupna površina šuma u Francuzkoj iznosi prema izmjeri od 1879.
do 1881. godine 8,397.131 hekt.
Stepe (landes), vrjesišta i druga neplodna zemljišta 6,746.800 hkt. Ovamo
niesu ubrojene one površine iz državnih šuma, za koje se ne plaća poreza.
Iz iste skrižaljke, iz koje su ovi brojevi izvadjeni, vidi se, da se površina
neplodnog zemljišta umanjila od 1879. god. za 1 465.821 hkt.


Kad već govorimo o tom umanjivanju neplodnih zemalja, vriedno je, da
spomenemo ovdje jednog odličnog inžinira, koji je cio svoj život posvetio ovoj
zadaći. To je g. „od" Chambrelent, koji je iz pustih stepa stvorio liepe čamove
i hrastove šume, koje će po vremenu — kako Francuzi kažu — pođpuno oslobođoti
Francuzku od „težkogtributa", koji ona danas plaća Norvežkoj i Sjever.
Americi. Proizvodi, koji je on zasebno „u palači za razau industriju" izložio,
sačinjavaju sbirku od hrastovine i borovine, koja potiče od sjetve od 1850. i
sliedećih godina iz najneplodnijih stepa (landes) u Gascugne-i. Oni predstavljaju
najjaču šum. vegetaciju, što je u Francuzkoj postignuta


Borovi, koji krase pročelje ovoga razreda, sijani su od 1850. do 1856.
god. Oni su dugački 19 m. a imadu 1´20 m. u obodu dolje.
Ova drva daju danas stupove za rudokope, od kojih sama EngVzka troši


200.000 tona preko godine; na stotine hiljada stupova za telegrafe, koji se
na sve strane svieta razašilju; podvale za željeznice; paniiće za puiove u Parizu
i za izvoz u Ameriku. Sam grad Bouenos-Ayres naručio je prošle godine
37.000 m* ovoga materijala.
Krčenje šuma biva takodjer sve rjedje. Od 1828. do 1838. god. izkrčeno
je privatnih šuma 378.798 hekt.