DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 62 —


Osim oštećivanja po Ijudih, koja ovdje niesu onako zuatna, kao u visokih
šumah, napomenut nam je, da su iiJzke šume tim više izvržene oštećenju od
divljači^ i to osobito visoke divljači, koja se ovdje nalazi u priličnom broju,
ter koja je u stanju uništiti ciele sječine i mlade kulture ribanjem i gulenjem
kore. Od zareznika oštećuju ove šume razne zlatice (Chrysomela alni, populi
itd.) za tim Cerambije moschalus i Tenthredo ovata, salicis. (Nastavit de se.)


Šumska privreda na svjetskoj izložbi u Parizu 1889.


Piše Pavle Barišić.


(Nastavak.)


Zakon od 4. aprila 1882. o zauavljanju i čuvanju gorskih
teren a vriedi i danas, pa se po njem taj rad i izvadja, a ima sigurna izgleda,
da će se u poduzeću uspjeti, bujice utišati i golieti pošumiti. To obećavaju već
postignuti rezultati.


Do 1. siečnja 1889. zanovljeno je 60.000 hektara gorskih terena, koji taj
posao iziskivahu. Dakle više od ´jso izvedeno je od toga poduzetog velikog djela.


Ovo obsežno i slavno poduzeće, koje je povjereno šumarskom tielu, pokazuje
se kao djelo spasenja, kao pitanje o bitisanju i nebitisanju, a to mu
daje karakter obširnije i uzvišenije koristi, nego što je ona od poplava, kojoj
se već veoma velika važnost pripisati mora.


Dvadeset i pet je godina već prošlo, od kako je ovaj posao odpočet i kako
je započet boj protiv najstrašnijih bujičinih potoka. Danas se mogu vidjeti u
gornjim regionima Alpinskima i Pirenejskima nebrojena pošumljenja čamovih
sastojina, gdje su razširile svoju snažnu vegetaciju duž utvrdjenih, živih i za
uviek osiguranih obala nedavno opasnih potoka.


Problem, koji je stavljen zakonom od 1860. i 1882., danas je riešen.


Fakta su dovoljno dokazala, da to riešavanje ne bijaše ni dugo ni skupo
i da je dovoljno podpomagati prirodu jednim nizom malih sredstava, pa da se
to veliko djelo svom kraju privede; razumije se, ako se samo dotična sredstva
razumno i s uztrajnošću upotrebe.


Da promotrismo korist toga posla.
Koristi, koje se po dovršenju ovoga patriotskog rada očekivati smiju i
mogu, dadu se svesti na ovo:
Učvršćenje nesigurnih ili labavih obronaka u visokim gorama; tim se
osigurava obstanak stotinama stanova (salaševa) i kulture, od kojih žive njihovi
vlastnici;
Očuvat će se doline protiv pustošenja bujica, dajući sigurnost množtvu
gradova i sela kao i potocima, koji su u opasnosti danas;