DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 61 — korienja pokazala u svoj svojoj važnosti, te da je gubitak na drvu, piouzročeii požarom, već posve izravnan. Nasuprot pak ne smije se s uma pustiti, da će taj uspjeh u porastu istom onda podpuno nadomjestiti gubitak, što nam ga je prouzrokovao oganj na sastojini, koja je bila porasla iz sjemenja, ako se izpune sva ona očekivanja, što no smo ih malo više nabrojili glede budućeg visokog uzgoja iz panjevnih (korienovih) mladicEl. Da 86 u tom sncislu pripomogne razvoju sastojine, moglo bi se već za sada zapo´eti iz-!Jekom onih stabalaca, kao što i izdanaka, koji na novo nastaju a koji bi i onako kasnije naravnim putem potišteni bili, pa da se, taj sjek kasnije češće opetuje. Pošto bi to pak bila na toli ogromnoj površini bez dvojbe i ogromna zadaća, koja bi iziskivala i velike troškove, to je shodno za sada još pričekati i opažati, koje će sve učinke imati zasjenjivanje slabijih stabalaca i tim naravno čišćenje sastojine, pak onda istom ustanoviti, koje bi se eventualne mjere imale u tom smjeru poprimiti i izvršiti. Napokon nam još preostaje napomenuti, da je gore spomenuta prijašnja podredjena sastojina, sadašnje pak nadstojno drveće od požara znatnije trpilo, nego što se to u prvi mah prividno pričinjalo. Kod nekolicine tih stabala pojavila se množina izdanaka iz panja, koji prouzročise usušenje stabla i to najprije vrška, a za tim ostalog stabla prama dolje, ter su se takova onda morala naravno čim prije posjeći. 2. Nizka šuma. Vrsti drveća, koje nalazimo u nizkih šumah slavonske Podravine, nave dene Sli već u obćenitom dielu. Pomladjivanje tih šuma biva dakako u pravilu panjevnimi mladicami. Panjevi mogu proizvesti za drugu obhođnju još uviek dovoljan obrast, dok se prigodom drugoga sjeka moraju mnogi od njiii za mieniti novimi biljkami — sadjenicami. Mnogi su panjevi naime tada već izumrli, i to većinom uslied toga, što su se sbog poplava morali ostavljati tako visoki, da budu viši još i od najviše vode, pak su za to prije začeli truhnuti, ter niesu u stanju nositi teret jakih izdanaka, ili su u obće izgubili svoju reproduktivnu snagu. S toga se moraju izpuniti ove praznine novimi sadje nicami. U tu se svrhu drže uviek u pripravnosti sadjenice, uzgojene u posebnih razsadnjacih; uzgoj taj je u razsadnjacih, gdje je svježe pjeskovito tlo, osobito uspješan. Za uzgoj u razsadnjacih najviše se preporučuju vrbe, kanadske topole, trepetljike i jalše, prve tri sbog prikladnosti njihovih debala za proizvadjanje korita, kopanja i drugih sličnih predmeta, a jalša sbog toga, što daje dobro gorivo, a uslied svoga upravnoga rasta i gradjevno drvo. Kanadska topola zahtieva nešto viši položaj, koji nije izvržen poplavam, ili barem riedko kada, s toga se ona i može ovdje samo mjestimice s uspjehom uzgojiti. . . -. :-. |