DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 59 — one slabije izboje ^(1—3 na broju), koji su, kako već spo.menuto, i kraći i tanji, pa već gotovo sasma potišteni od jačih svojih sudrugova. Da li će sada prvi ili drugi ovih glavnih izdanaka u toj borbi za obstanak ostati pobjednikom, to ne mienja na stvari ništa. Bližnje vrieme pokazat će rezultat, jer za obadvojicu, odnosno za mnogo njih ne će biti uviek mjesta na tom razmjerno sve tjesnijem prostoru, pa će se onda, kad ne bude više slabijih suparnika, moći do tada razciepana snaga korienja nekim načinom koncentrirati oko manjega broja preostalih izbojaka, koji će sada pomnoženom snagom uspievati u svom rastu. Kad se na taj načio izjednači poremećeno ravnotežje, moći će se preostalo jače stabalce, kojemu sada samomu dotječe sva snaga korienja, zbilja razviti stablom, a bva takova stabalca, odnosno stabla, tvorit će sastojinu, koja će moći primiti na se ruho i karakter visoke šume. Ne da se tajiti, da će na taj način uzrasla ,visoka šuma" zakasniti za nekoliko godina u svom uzrastu, pa da će i sječivost svoju kasnije postići, nego što je to bilo opredieljeno izprva. Na to je zakašnjenje prije svega uplivao izgubljeni onaj prirast, nastavši uništenjem 1—7 godišnje prvobitne iz sjemena nikle sastojine, a onda opet vrieme, koje bijaše nuždno, da se nova iz izbojaka nastala sastojina pročisti, t. j . da se naravnim putem odstrani suvišni broj slabijih bHjka, kako je to gore pobliže razjašnjeno. Taj gubitak sačinjava gospodarstvenu važnost same katastrofe; on će biti na svaki način u svoje doba izražen ili tim, da će se postići manja vriednost glavnoga užitka, ako ne promienimo uporabnu dobu sastojine, ili ćemo morati ovu produljiti, želimo li postići željeni glavni užitak; u svakom slučaju gubit će dakle gospodarstvo, u kom se zrcali cio kvar, prouzročen ovim požarom. Da se iztraži sam način i uspjeh porasta, prvih godina, usječena su na sasma različitih mjestih 4 stabalca skupa s dotičnimi izgorjelimi stabalci, i to ona prva bjehu odrezana pilom, dok su ova posljeJnja samo pretrgnuta bila. Izim ukupne visine stabalaca, mjerena im je i duljina svakogodišnjeg porasta u visinu, za tim promjer s korom na početku svakog takovog godišnjeg izboja. Iz tih promjera proizlazi odmah ujedno godišnji prirast u debljinu. Granice tih pojedinih godišnjih izboja, koji se sastoje opet iz proljetnog i ljetnog diela, mogahu se na đeblićih točno razaznavati, — tuj su stabalca bila razrezana, rez s oštrim nožem izgladjen, a godovi izbrojeni, koji izkazivahu zaista poznate dobe mladoga drugotnoga naraštaja, i to 4, 3, 2 i 1 god. Promjere izgorjelih stabalaca tik nad korienom nije bilo moguće mjeriti s podpunom sigurnosti, jer je kora bila već sasvim kvržljava, a djelomice i odpala; duljina debla nasuprot tomu mogla se sasma točno mjeriti. Rezultate toga iztraživanja pokazuje sMedeća skrižaljka 7. Pripomenuti nam je još samo to, da su se sva u njoj navedena stabalca nalazila na tlu, koje je izvrženo poplavam. |