DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 58 — Niže ćemo navesti tabelu, iz koje će se moći vidjeti, kakav prirast u dužinu i širinu pokazivaše četvero stablića, koji bijahu iztraženi upravo 4 godine poslije požara, dakle u proljeću 1878. prije vegetacije. Pripomenut nam je još, da su godine 1874. i 1876. bile dosta vlažne i u obće povoljne, usuprot pak da su ljeta 1875. i 1871. bila veoma vruća i po vi?e tjedana bez dažda, a napokon, da je poznati kasni proljetni mraz god. 1876. i ovoj mladoj sastojini znatno nahudio. Kod svakoga pregledanja ove šume, koje se od god. 1874. počam obavljalo svake godine obično u mjesecu rujnu, opažalo se s radostnim zadovoljstvom, da je novi naraštaj izgorjele sastojine zaista brzo napredovao, dapače da je svojim napredkom i iznenadio. Prijašnja izgorjela stabalca stajahu 2 godine poslije požara još posvuda po šumi, kasnije samo još gdjegdje, a pokraj njih iztjera po više izdanaka iz koriena; od sviju bijahu obično po dva osobito krepka uzrasta, a ostali (u prostijem stanju do 3j bijahu tanki i kratki, pa djelomice i kasnijega postanka. Sastojina je sada uslied toga, što su se mnogobrojni izbojci pomiešali s ostavšimi izgorjelimi stabalci, bila još puno gušća, nego prije požara, iz čega se moglo zaključivati, da je korienje bilo osobito jake proizvodne snage, dok je opet s druge strane bilo — bar za sada — temeljite bojazni: da bi to umnaža nje stabalaca moglo imatizaposljedicu, daćesastojina izgubiti karakter visoke šume, i da će se umanjiti razmjerno drvna gromada i tehnička uporabivost stabala u sječivoj dobi, ter bi uslied svega toga bilo nuždno, da se promieni vrst uzgoja. Gusti taj sklop prijao je do sada upravnom porastu hrasta, čiji uzrast bijaše mnogo ljepši od onoga, što ga imadu u toj dobi ina iz sjemena nikla stabalca. Nadalje je sadanja sastojina svojim rastom u visinu na mnogih mjestih već bila prestigla izgorjele biljke, kao što se to opažalo na mnogih stablićih, koji još preostaše od prijašnje mlade sastojine, dok ih na nekih mjestih još ne bijaše stigla U zadnjem tom slučaju mogla bi se smatrati uzrokom tom zaostatku možda manja prikladnost tla za tjeranje iz korienja, ili što je ovo bilo valjda oštećeno prigodom izvoza drva ili od samoga požara. Na hrastovih izbojcih od g. 1876. opaža se neobična množina grančica, dok je rast u visinu iste godine znatno zaostao i za onim prijašnjih i za onim kasnijih godišta. Da li će moći uzrasti iz tih mnogih izdanaka iz korienja prava visoka šuma ili ne, veoma je važno gospodarstveno pitanje, kojega se valjano riešenje mora prepustiti budućnosti. Medju tim čini se, da se na isto može povoljno odgovoriti, u koliko to dopuštaju dosadanja opažanja, koja se tiču života stabalaca i njihovog naravnog čišćenja; jer se već sada opažalo, kako se pojedine krepke mladice otimaju za gospodstvo, kako nadmašuje jedna drugu u rastu u visinu, u širinu i razvija jače granje, a ova se opet još uviek ne da svladati kao potišteno drvpće, pokazujući sveudilj tako krepak razvitak, da ju za bližnje vrieme još moramo smatrati vršnjakinjom onoj drugoj; pri tom se ni ne obazire na |