DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — manja potreba surovine za proizvodnju iste množine robe izjednačuje, — kad se na taj način umišljava porazdielenje debla u pojedine trupce. Eazličnosti u tržištnih ciena bačvarske gradje (njemačkih dužica), laktovine ili dapače i jačeg tesanog gradivog drva osnovane su već u raznih dimenzija obih pojedinih razvrstbina. Tim se zadovoljuje i onom opravdanom gospodarstvenom zahtjevu, prama kojem se ima drvo veće dostalne vriednosti (Kostenpreis) obzirom na dulje doba rasta i bolje plaćati. Već iz toga se vidi, da ee deblje drvo uslied svoga većega kvalitetnoga prirasta i vriednije biti i ne obaziruć se na napomenutu već važnu okolnost, što će kod jačeg drvlja za istu množinu proizvesti se imajuće robe biti potrebno manje surovine. Srčikovina (Herz) najprobitačnije se sasma izključuje od uporabe za lies, pošto je ona kod proizvadjanja dužica i onako bezuvjetno neuporabiva, a i kod laktovine se ne trpi. Širina duge kod njemačkih dužica mora stajati, kako ćemo niže spomenuti, prama njenoj debljini u njekom stanovitom razmjeru; isto tako zahtjeva obično veća debljina laktovine takodjer i veću širinu iste, pa pošto se osim toga kod proizvodnje ma koje vrsti tvoriva ima osobito na to gledati, da se po mogućnosti provadja izradba u smjeru drvnih vlakanaca, to je s jedne strane nemoguće proizvadjati iz slabijih stabala jače drvne razvrstbine, koje bi odgovarale gore napomenutim zahtjevom, a s druge strane smijemo pravom reći, da se samo jača stabla mogu unovčiti na uharniji i najuharniji način. — Prama tomu lako su razumljive veće tržištne ciene jačih promjernih dimenzija, što je opet u podpunom suglasju sa porazmjerno većom vriednosti debljih, širih, da i duljih, pa onda onakovih razvrstbina, koje su bez srčikovine. Kod francezkih dužica bi se takodjer imale na slični način uzeti na um različnosti tržnih ciena, ali tuj su uzete za temelj i onako porazmjerno manje dimenzije, zbog čega se i pokazuje veća vriednost jačih promjena u slabijoj mjeri. a) Francezke dužice. Normalna francezka dužica ima u Parižkoj mjeri sliedeće dimenzije: duljina 36 palaca, širina 4—-6 palaca, a debljina 11 —13 crta; ti brojevi odgovaraju metričkoj mjeri prosječno 100 cm., 11 —16 cm. i 25—30 mm. — Osim toga unovčuju se francezke dužice i ina veće ili manje duljine, širine 1 debljine, pa se plaćaju u razmjeru prama normalnoj, ako nije možda drugačije utanačeno; pri tomu nalaze prodju i takve dužice, kojim je širina manja i od 3 par. palca. Ta okolnost je od osobite probiti za podpuno izcrpljenje surovine, pa se i marljivo uporabljuje. Za naš slučaj uzeta je duljina 100 cm., širina 8—17 cm., a debljina 3 cm., pojedine širine pako prama promjeru trupca, odbiv biel i srčiku kao neuporabive, zadnju u iznosu od 6—28 cm. — Čitav iznos dužica reduciran je na širinu od 17 cm., koja je, kako se vidi, veća za 1 cm., nego stoje običajno u prodaji, koji se višak ostavlja sbog osušenja dužica. Kezultat je ovaj: |