DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 42 — Sruitvenoj pripomoćnoj zakladi pristupio je trgovac sdrvi A. BaSić prinosom od 5 for. — G. A Ružidka pak, već od prije udrugar, priposlao je još 1 for. u istu svrhu. Zakoni i normativne naredbe. Naredba vis. kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 18. prosinca 1889. broj 32.299., glede razjašnjenja pravoužitnietva u konkretnim slučajevima. Kod sastavljanja odnosno izpravka katastra za pravoužitnike u smislu ustanovana naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno preinaCuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim obdinama u bivšoj hrv. slav. Krajini, ter ovovladne naredbe od 19. srpnja 1888. broj 23530 ex 1887., porodile su se u nekim gospodarstvenim uredima podruSnih imovnih obćina u tumačenju pojedinih ustanova pomenutoga naputka uslied pokazavših se konkretnih slučajeva prigodom sastavka upitne izprave neke dvojbe, ter su isti gospodarstveni uredi zamolili odavle posebnim predstavkama za razjašnjenje sliededih pitanja, kako valja naime ista tumačiti prema postojećim propisima ter u sklad staviti sa naputkom A): 1. Da li se imaju pri sastavljanju užitnoga katastra prema § 3. gornjega naputka u izkaz 1 b. selišta ovlaštenih krajiških zadruga posjedom u oranicama i livadama uvršćivati prema stanju, kako su postojala danom 8. lipnja 1871. — kad je naime zakon o odkupu šumskih služnosti izdan, — ili pak premu stanju, u kakovom se nalaze pri sastavljanju istoga katastra: 2. Da li imadu posjedi ovlaštenih zadruga, koji sada manje od S´/^ rali oranica i livada sačinjavaju, smatrati kao ´/^ selišta [§ 7. naput. A)], ili se ima odmah kod sastavka užitnoga katastra uporaviti u takovim slučajevima ustanova § 15. istoga naputka ? 3. Da li svim onim pravožitnikom, koji su prigodom diobe iz svoje zadruge dobili izpođ 8^/2 rali, pripada ´/4 selišta? 4. Da li se ima kod promjena, nastavših kupoprodajom prije ili pgslije sastavka pravožitničkoga katastra, obzir uzeti na okolnost, što su neki pravožitnici s dotičnim posjedom glasom ugovora takodjer i pravo na uživanje iz imovinskih šuma prodali, ter kako treba u takovim slučajevima postupati ? 5. Da li se imaju pravoužitnici, koji su se doselili iz neke imovne obćine u obseg koje druge imovne obdine ter ondje kupili krajiški posjed i napravili kuću, uvrstiti u pravoužitnički katastar dotične imovne obćine? 6. Da li i takovi potomci bivših krajiških zadruga, koji su čitavi svoj posjed drugomu prodali, participiraju na pravu užitaka iz imovinskih šuma, ter kakovim dielom ? 7. Kako valja nadalje postupati u sliedećim konkretnim slučajevima: a) Ako je otac krajiške obitelji, kojoj po § 1. lit. e naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881., izdanom za provedbu zakona od 8. lipnja 1871., radi svojevremenog izpunjivanja vojničkih dužnosti pripada pravo na šumske užitke, umro a udova mu se opet uda za nepravoužitnika, te nemajući s ovim drugim mužem djece, da li potonjem, budući da je ostao na posjedu, pripada pravoužitničtvo ? b) Ako bi se nepravoužitnik priženio i svoju djecu doveo, nu ta žena umre, koja je pravoužitnica bila, a nema s njime djece; da li na posjedu ostavša djeca, koju je nepravoužitnik doveo, participiraju na pravu užitaka iz imovnih šuma? c) Ako bi se nepravoužitnik, kao što je pod b) navedeno, poslije smrti žene pravoužitnice oženio za koju drugu ženu, te taj muž umre, a žena ostane na posjedu bez djece ili s djecom; da li u tom slučaju imaju zaostavši na posjedu pravo na uživanje iz imovnih šuma? Nadalje da bi i ta druga žena dovela sa sobom djece na posjed pak umrla, kakov ođnošaj nastupa glede pravoužitničtva za djecu, ako su ista amaterom u zadrugu upisana bila? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — d) Ako bi pak žena i muž umrli, a djeca od druge žene preostala, ter slučajno žensko diete priženilo u kudu muža; kakov bi tada odnoSaj nastupio ? 8. Ako bi se posjed pravoužitnifike zadruge putem ovrhe prodao, ter da članovi iste te zadruge koji drugi posjed kupe, da li bi se isti imali u pravoužitnifiki kataster uvrstiti ? 9) Ako koji član ovlašdene zadruge dobije odpravninu u novcu pak kupi na drugom mjestu posjed ili odmah, ili nakon dužeg vremena; kako se ima takov smatrati? I napokon 10. Da li se ima u smislu § 4. naputka A) proglasiti četiri nedeljni rok, izloživ na novo sastavljene izkaze, da ne bi tkogod prikraćen bio, da se tim svakom prilika pruži, da svoje eventualno pravo zatraži? Povodom pređnavedenih konkretnih slučajeva obnalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, saslušavši prije o tom mnienje ovdašnjega kr. državnoga nadođvjetničtva, ravnanja radi odrediti, što sliedi: ad 1. Kod sastavljanja užitnoga katastra imaju se selišta ovlaštenih zadruga krajiških prema stanju, u kakovom se nalaze pri sastavljanju katastra u isti uvrstiti, a ne po stanju od god, 1871., budući da se ne uvidja razlog, s kojega se ne bi odmah u katastar uvrstile one promjene, koje se po naputku A) u istom svakako evi; dentirati imaju. ad 2. Valja isto, Sto je ad 1. iztaknuto. ; ad 3. U tom slučaju ima zadrugar, koji je izpođ ´^4 selišta prigodom diobe od svoje zadruge dobio, a nije mu privolom odnosnih ovlaštenikah i pravo užitničtvo ustupljeno, pravo na šumske užitke samo u toliko, u koliko isti potiče iz obitelji, koja je po § 1. slov. e) naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881. udovoljila, a ne bi mu mogao pripasti dio, ođpadajući na */4 selišta, pošto u smislu § 15. spomenutoga naputka zadrugaru u pređrečenom slučaju iz naslova, uvjetovnog po točki d) istoga naputka ne pripada nikakovo pravoužitničtvo. ad 4. Na predležeće pitanje nalazi se odgovor u ovdašnjoj naredbi od 19. srpnja 1888. br. 23530 ex 1887,, iz koje proizlazi, da se samim kupom posjeda ne stiče pravoužitničtvo. ad 5. U odnosnim zakonima niti se izrično propisuje, da je uživanje upitnoga prava ograničeno na onu imovnu obćinu, kojoj je koji pravoužitnik prvobitno pripadao, a ne da se takov zaključak od nikud izvesti, pa prema tomu, da time, što se koji pravoužitnik preselio u drugu koju imovnu obćinu, niti utrnjuje njegovo pravo, niti se uživanje istog time sistira, te da mu se s toga i u imovnoj obćini, u koju se preselio, ne može uzkratiti uživanje toga prava. ad 6. i 9. Potomci bivših krajiških zadruga ne participiraju na pravu na uživanje užitaka iz imovnih šuma, koji su se lišili zadružnoga posjeda. Nadalje ako koji član ovlaštene zadruge dobije odpravninu u novcu, to takovom članu ne pripada pravoužitničtvo u onom đielu, koji bi ga išao, da je dobio svoj dio zemljišta u naravi, jer je u tom slučaju odpala realna kvalifikacija, kojom je uvjetovano pravoužitničtvo onih obitelji, koje su živile u zadružnom vezu ; te će moći s toga takov član, ako je stekao nezadružni posjed bilo na ma kojem mjestu, biti pravoužitnikom samo u toliko, u koliko je isti potekao iz obitelji, koja je po točki e) gore citiranoga naputka izpunjavala vojničke dužnosti. ad 7. slov. e) Na ovo pitanje mora se niečno izjaviti s razloga, što pravoužitničtvo, kako proizlazi iz ovdašnje naredbe od 19. srpnja 1888. br. 23530 ex 1887., nije realno nego personalno pravo, čega radi takovi, koji ne potiče iz obitelji neovlaštene, ne stiče time, što je na posjedu ovakove obitelji ostao, pravoužitničtvo. Dosljedno prednavedenom na slov. b) c) i d) mora se i na ova pitanja niečno odgovoriti, jer ako već mužu samom u tim razloženim okolnostima ne pripada pravoužitničtvo, ne |