DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — Ali bi se bili mogli svi ti obrti, premda imaju sada samo lokalnu vriednost, ako i ne podići, ali svakako na sađanjoj visini uzdržati, da su stare ciene navedenim vrstmi drveća ostale, ili, što bi još opravdanije bilo, da im se ciena još i snizila. — To nam se čini još i sbog toga opravdano, što je topola, jasen i briest nuzgredna vrst drveća naših šuma, te što su po uzgoj naših hrastika vrlo štetne, i što bi po tom mi imali dovoljno razloga ne trpiti ih. Jer tamo, gdje su se topole, jasenovi i briestovi definitivno nastanili, tamo hrasta niti u blizini nema. Povisiti dakle cienu tim vrstim drveća, znači stvoriti ođnošaj, stvoriti moćan faktor, koji će nje, što je samo dulje moguće u naših šumah podržavati. Uz nizke ciene brzo bi tih vrstih drveća iz naših šuma nestalo, a mi bi od tuda dvostruku korist imali. Ako i vriedi donekle i glede ovih vrsti drveća ono, što smo kod hrastovine 0 šumskih kradjah naveli, niesu ove ipak mogle prouzročiti, da se tim vrstim drveća ciena toli jako povisila, jer na nje i onako nije žestoka navala, pak bi i dosadanja odšteta prilično dovoljna bila, da se naknadi kvar i kradja imovnoj obćini. Ova razmatranja o novom cieniku šumskih proizvoda brodske imovne obćine, tiču se samo I. razreda šumske vriednosti. 0 cienama šumskih proizvoda za II. i III. razred progovorit ćemo po mogućnosti drugi put. Željeti bi pak bilo, da se vriedni stručari i iz drugih krajeva naše domovine u ovom štovanom listu jave o merkantilnim odnošajima svojega teritorija, jer samo na taj način možemo spoznati sve okolnosti i na svakom mjestu. Svestrano je pak poznavanje tih okolnosti potrebno, ako se hoće čvrsta sgrada na polju naše liepe zelene struke da sagradi. Sgrada znanja i umieća pokazat će svietu, da i hrvatski šumari za procvat svoje struke rade, da bi ju podigli dostojnu i za se i za milu domovinu. Samo složno do zajedničkog cilja! I. St. Umjetno ribogojstvo i naši šumari. Priobćuje dr. Dragutin 0. Cech. Nema dvojbe, da ribogojstvo imade s narodno gospodarskog gledišta veliku važnost u svakoj državi. U cieloj prosvjetljenoj Europi nema nijedne ma kako malene države, gdje ne bi obstojalo makar jedno ribarsko družtvo, koje nastoji, da podigne tu granu narodne privrede. Ne treba daleko ići, eto nam Češke, gdje preko 12 ribarskih đružtava obstoji, te pod moralnim uplivom prirodoslovca dra. Antnna Friča u Pragu mnogo i mnogo u ovih zadnjih godinah doprinieše za razplodjivanje losova, jegulja i pastrva u Češkoj. U južnom Tirolu, koji je mnogo manji od Hrvatske, obstoji u T o r b o 1 e na jezeru Garda zavod za umjetno gojenje pastrv a (carpione del lago). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
~ 39 — U đolnjoj i gornjoj Austriji, te u Štajerskoj, Koruškoj, pokrajine, koje takodjer niesu veće od naše domovine, nalazimo više ribarskih družtva i zavoda za umjetno ribogojstvo. Dapače u malenoj gornjoj Austriji za umjetno ribogojstvo obstoji 59 zavoda, koji su prošle godine svega oplodili 2,808.600 jaja raznih plemenitih riba, te osim toga pustili malih ribica u razne rieke, jezera i potoke 1,559.24.5 komada; osim toga su ovi zavodi uništili 953 komada različitih neprijatelja riba (ptica, vidra, vodenih miševa itd.). Sav trošak ribarskog diužtva, koji je podupirao djelatnost ovih 59 zavoda iznaša samo 1910 for. a od tih doprinielo je ministarstvo za poljodjelstvo 250 for. kao podporu, zemaljski sabor poklonio je samo 150 for., štediona u Linču 100 for. a za dobivanje jaja od glavatice doprinaša carevinsko vieće u Beču družtvu godišnju podporu od 250 for., za koju svotu biva u razne pritoke Dunava puštano oko 50.000 kom. malih glavatica svake godine. S kolikom ljubavi i simpatijom obćinstvo prati djelovanje tog ribarskog družtva pokazuje činjenica, da svaki put, kad družtvo pušta mlade ribice u razne vode, sva inteligencija naime crkveni i svjetovni dostojanstvenici, dapače namjestnik zemlje uz množinu političkih činovnika, plemstva i naroda prisustvuju tom poslu kao velikoj narodnoj svečanosti, uvjereni, od kolike su velike koristi ribe za cielo pučanstvo pokrajine. Pitamo sad, za što kod nas, gdje imamo obširnu autonomiju i množinu prikladnih voda za ribogostvo, a gdje je zemlja daleko veća od gornje Austrije, zašto se ne bi ta grana narodnog gospodarstva dala unapriediti, ako ne više, barem toliko, koliko u austrijskim provincijama? Za što se ne bi dalo i kod nas osnovati s malim troškom od strane zemaljske vlade, županijskih odbora, obćina, veleposjednika, crkvenih visokih dostojanstvenika, manastira i šumarskih upraviteljstva za umjetno gojenje riba, te tako svake godine puštati u naše opustošene vode više milijuna plemenitih riba, kao glavatica, pastrva i lipena? Neka se ugledaju u Hrvatskoj oblasti i dostojanstvenici u koristan rad skoro svih slojeva pučanstva oko umjetnog ribarstva u gornjoj Austriji. Osim cesarskih oblasti, šumarskih upraviteljstva spadaja biskupije, manastiri, tvorničari, šumari, mlinari, lugari, ribari — trgovci medju najrevnije pregaoce ribarstva. — Evo jim imena: Ces. i kr. upraviteljstvo dobara i šuma u Aurachu, grof Arco-Valley , ces. i kr. šumarsko upraviteljstvo u Goiseznu, barun Handel, vojvoda Filip Wurtemberg, grof Lamberg, ces. i kr. upraviteljstvo šuma i dobara u Kaltenbachu, manastir Kremsmunster, manastir Lambach, grof Strachwitz , ces. i kr. upraviteljstvo šuma i dobara u Mondsee, dvorski savjetnik dr. W i ederhofer, župnik Ivan Bauchinger u Tramu, opatija u Reichersbergu, ces. i kr. zemaljska ratarnica u Ritzlhofu, gi-of Lamber g u Retteubachu, dobro ces. i kr. zaklade za bogoštovje u Spitalu, ces. i kr. upraviteljstvo dobara i šuma u Traunsteinu, grof Albert St. Julien, banka za gornju Austriju i |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 40 — Solnograd, barun Moric Schnapper, ces. ikr. šumarsko upraviteljstvo u Windischgratzenu, vladajući knez Lichtenstei n u Aichu, ces. i kr. upraviteljstvo šuma i dobara u Ausee, grof M e r a n, bečka tvornica vrata i prozora u Grubeggu i mnogo drugih. Svaki, koji je pomnjivo pročitao ova imena, pitat će se sigurno, za što se nije do sada u Hrvatskoj našao ni jedan knez, grof ili barun, niti jedan biskup, opat ili župnik, niti jedan od naših novčanih zavoda, niti jedna zemaljska oblast, dapače niti jedna od naših gospodarskih škola u Križevcima i Požegi, i niti jedan šumar ili ribar, da osnuje na kojem god prikladnom mjestu zavod, koji će se tako isto izplatiti, kako se slični zavodi izplaćuju u inozemstvu ? — Da se vidi, da troškovi za osnivanje postaja, gdje se oplodjuju ribja jaja i pripazi, dok se ribice izlegu, navest ću iz knjige „Ribogojstvo od Dra. A. Friča u Pragu, strana 9." — Jedna drvena koliba u Sušici u Češkoj stojala je samo 60 for., dakle sigurno bi ista kod nas, gdje je drvo mnogo jeftinije, stajala kakovih 40 for. — Uz to osim kolibe treba nekoliko glinenih posuda za inkubaciju oplodjenih ribjih jaja (Kupferische Brutztiegel), koji se najviše u Češkoj rabe i koji se dobivaju iz kemičke tvornice u Aussig na Labi (Češka) uz neznatnu svotu od l´/^ for. komad. Ima još drugih aparata, medju kojimi se osobito preporuča kalifornijska posuda iz limenih ploča, nu mi se ne ćemo ovdje upustiti u potankosti, nego proporučiti svakomu, koji se tim zanima kakovu god franeuzku ili njemačku, knjigu, koja se specijalno bavi ribogojstvom (Kiinstliche Fischzucht). Pošto postupanje s oplodjenimi ribjimi jaji biva veoma jednostavno tako, da ga svaki iole inteligentan šumar i lugar može brzo naučiti i uspjehom taj posao tjerati, to se nadamo, da će se i kod nas naći takovih šumara i lugara. Baš s toga opažamo, da u Češkoj zemaljska vlada nagradjuje šumare i lugare sbog zasluga oko ribogojstva, isto tako, kao što se kod nas nagradjuju seljaci za zasluge stečene oko pošuraljivanja krasa. — U to ime dobivaju u Češkoj šumari i lugari od vlade renumeracije od 30, 50, 100 i 150 for. na godinu. Uslied toga bilo bi veoma koristno, da naše sv. Jeronimsko družtvo, kojemu je zadaćom, da širi poučne pučke knjige u narodu, skoro izda jednu malu knjižicu o umjetnom ribogojstvu, da tako i u našem hrvatskom jeziku nadju svećenici, pučki učitelji i šumari pouke, te budu pregaoci ove znamenite grane" narodne privrede. Mi smo uvjeren, da kad bi se ova tri staleža svojski zauzela za ribogojstvo, njihov bi primjer sigurno djelovao na visoke crkvene dostojanstvenike, veleposjednike i imovne obćine. — Pošto se već kod nas ove godine počelo umjetnim ribogojstvom, kako smo u prvom našem članku u Nar. Nov. naveli i budući, da se skoro sve županijske i kotarske oblasti ovih kraljevina izrično izjavile za prešnost uvedenja |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — umjetnog ribogojstva u zemlji, smatramo našom dužnošću upozoriti itfteresente, da se već sada moraju pripravljati, te naručiti ribja jaja ili male ribice. Kako je poznato, mi nemamo u zemlji do sad nikakove ribogojske stanice, s toga svaki posjednik, koji razpolaže čistom vodenom strujom, neka odmah naruči oplodjena jaja i to kod glasovitog carskog zavoda za umjetno ribogojstvo u Hunningen (pošta St. Ludwig-Elsass), Njemačka. U tom zavodu može se dobiti oplodjena jaja pastrve (Trutta fario); 1000 kom. po maraka 6.25, kalifornijske šarenaste pastrve (Salmo iridens) 10 maraka. Takodjer se mogu dobiti oplodjena jaja pod adressom: Oberosterreichischer Fischerei-Verein in Linz ili kod C Schustera, Oberbiirgermeister a. D. in Freiburg (Baden-Njemačka) i to: od pastrve lOOO kom. jaja za 5 maraka. Od kalifornijske šarenaste pastrve 1000 kom. jaja za 10 maraka. Od lipena (Thymallus vulgaris) 1000 kom. jaja za 5 maraka. ^^ Tko nema na razpoloženje bistre tekuće vode, toga bi radje svjetovali, da odmah naruči malih ribica, koje će se ove zime izleći a koje se šalju i puštaju u vode tek u proljeće. Te ribice mogu se takodjer naručiti kod ribarskog družtva u Linzu ili kod Oberbiirgermeistera C. Schustera u Freiburg i stoje: 1000 k. pastrva 15 do 30 maraka, 1000 kom. lipena 10 maraka. Naveli smo ove brojeve samo za to, da se kot. oblasti mogu lakže orientirati, a glede potankosti u svim specijalnim pitanjima glede iiaručaba i razdieljenja oplodjenih jaja i ribica, molimo, da se obrate na g. J. M. Dudana u Zagrebu, Mletačka ulica br. 8., koji će kao poznati strukovnjak našemu obćinstvu u ribogojskim pitanjima dragovoljno svakomu biti na ruku. LIST.i^IC- Družtvene vlesti. Zaključni račun za god. 1889. Polag blagajničkog dnevnika uniilo je na račun prihoda godine 1889. u družtvenu blagajnu ukupno 3085 for. 80 novfi , izdano je pak 2772 for. 37 nv5., preostao dakle koncem godine čisti viSak od 313 for. 43 novS., od kojega je viSka iznos od 140 for. 33 nvč. ostao na ime kamata utemeljiteljne glavnice nedignut kod istoimene šteđioničke knjižice; iznos od 173 for. 10 nvč. uložen je u smislu zaključka prošle glavne skupštine na štedioničku knjižicu br. 62.749. na razpoloženje za pokriće eventualnih troškova zagrebačke šumarske izložbe g. 1891. Na račun članarine od g. 1888. i 1889. ostalo je koncem godine 1889, još na dugu 240 for., koji de dođi u prihod g. 1890., u koliko "bude ta đugovina tečajem ove godine podmirena i utjerana. |