DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — Ali bi se bili mogli svi ti obrti, premda imaju sada samo lokalnu vriednost, ako i ne podići, ali svakako na sađanjoj visini uzdržati, da su stare ciene navedenim vrstmi drveća ostale, ili, što bi još opravdanije bilo, da im se ciena još i snizila. — To nam se čini još i sbog toga opravdano, što je topola, jasen i briest nuzgredna vrst drveća naših šuma, te što su po uzgoj naših hrastika vrlo štetne, i što bi po tom mi imali dovoljno razloga ne trpiti ih. Jer tamo, gdje su se topole, jasenovi i briestovi definitivno nastanili, tamo hrasta niti u blizini nema. Povisiti dakle cienu tim vrstim drveća, znači stvoriti ođnošaj, stvoriti moćan faktor, koji će nje, što je samo dulje moguće u naših šumah podržavati. Uz nizke ciene brzo bi tih vrstih drveća iz naših šuma nestalo, a mi bi od tuda dvostruku korist imali. Ako i vriedi donekle i glede ovih vrsti drveća ono, što smo kod hrastovine 0 šumskih kradjah naveli, niesu ove ipak mogle prouzročiti, da se tim vrstim drveća ciena toli jako povisila, jer na nje i onako nije žestoka navala, pak bi i dosadanja odšteta prilično dovoljna bila, da se naknadi kvar i kradja imovnoj obćini. Ova razmatranja o novom cieniku šumskih proizvoda brodske imovne obćine, tiču se samo I. razreda šumske vriednosti. 0 cienama šumskih proizvoda za II. i III. razred progovorit ćemo po mogućnosti drugi put. Željeti bi pak bilo, da se vriedni stručari i iz drugih krajeva naše domovine u ovom štovanom listu jave o merkantilnim odnošajima svojega teritorija, jer samo na taj način možemo spoznati sve okolnosti i na svakom mjestu. Svestrano je pak poznavanje tih okolnosti potrebno, ako se hoće čvrsta sgrada na polju naše liepe zelene struke da sagradi. Sgrada znanja i umieća pokazat će svietu, da i hrvatski šumari za procvat svoje struke rade, da bi ju podigli dostojnu i za se i za milu domovinu. Samo složno do zajedničkog cilja! I. St. Umjetno ribogojstvo i naši šumari. Priobćuje dr. Dragutin 0. Cech. Nema dvojbe, da ribogojstvo imade s narodno gospodarskog gledišta veliku važnost u svakoj državi. U cieloj prosvjetljenoj Europi nema nijedne ma kako malene države, gdje ne bi obstojalo makar jedno ribarsko družtvo, koje nastoji, da podigne tu granu narodne privrede. Ne treba daleko ići, eto nam Češke, gdje preko 12 ribarskih đružtava obstoji, te pod moralnim uplivom prirodoslovca dra. Antnna Friča u Pragu mnogo i mnogo u ovih zadnjih godinah doprinieše za razplodjivanje losova, jegulja i pastrva u Češkoj. U južnom Tirolu, koji je mnogo manji od Hrvatske, obstoji u T o r b o 1 e na jezeru Garda zavod za umjetno gojenje pastrv a (carpione del lago). |