DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
-37 — ciene dobrano djelovale. No bilo kako mu drago, hvala Bogu, da su ciene hrastovini ipak povišene. Na jednoć ništa savršena ne postaje! Da se ciena hrastovini povisila, bilo je posve razložno, ali je bilo neopravdano dizati ciene ostalim vrstim drveća brodske imovne obćine. Na to povišenje,niti je tražnja uplivala, jer je ta jednaka skoro ništici, niti su te vrsti drveća osobito cienjene, što više, mi ih ni ne trpimo. Za jedan m^ gradje jasenove, javorove i brestove, plaćalo se do sada popriečno 4 for. 75 nć., a sada je i tim vrstim drveća ciena na 6 for. po m´ poskočila. Isto vriedi, i za gradju bukovu, grabovu i cerovu itd., kojim je ciena iz 3 for. 49 n6., na 5 for. po jednom kubičnom metru poskočila. Na povišenje ciene tim vrstim drveća niesu mogli nikakovi obziri uplivati, po gotovo ne tražnja. Jer kod nas još ni ne misli nitko te vrsti drveća u tehničke svrhe upotrebljivati. Valjalo bi dakle malo po malo priučavati na uporabu tih vrsti drveća, a to bi se lakše dalo polučiti sniženjem ciene, nego li povišenjem. Kad bi se tražnja razvila postepeno, bez velikih potežkoća, dala bi se i ciena podići. Eminentno vriedi to za bukovinu. Ona je vladajuća vrst u naših brdskih šumah, te ju ni isti seljak ne će za gorivo, a kamo li, da ju trgovae po m´ 5 for. plati. No ni iz daleka ona nije one absolutne vrednoće, kao što je bukovina gornje Krajine. Pa ipak znademo, da se ova potonja, naročito kod otočke imovne obćine po m-"* ni za 1.50 nč. unovčiti nije mogla. Premda tomu na putu stoje zločeste komunikacije a poglavito velika udaljenost od mora; premda je toj neunovčivosti nadalje uzrokom i konkurencija s bukovim šumami državnog šum. erara, vlastele u goi´skom kotaru a i same ogulinske imovne obćine, jer sva ta šumska gospodarstva žive u boljima prilikama, ipak je, kad se sve to promotri, a ciena naše bukovine s onom otočke imovne obćine sravni, to kod nas pretjerano i ne stoji baš u nikakovu razmjerju. Ali mi ni nemamo saveznih niti prostranih čistih bukvika, da bi se pod današnjim okolnostima velika prodaja uvesti mogla, sve kad bi promatrajući to s drugog stanovišta, tomu terrain i pripravljen bio, jer mi još danas uviek bukovinu u našoj kući trebamo. I to je dakle opet jedan razlog, koji je proti povišenju ciene kod bukovine govorio. U trgovini nema naša bukovina nikakove prodje. Samo kolari u svojem obrtu rabe ju za pravljenje naplataka (obloga). No oni si nabavljaju tu vrst gradje od poznatih šumskih kradljivaca. U nešto širih granicah kreće se uporaba jasenovine. B;ičvari naši prave iz jasenovih dužica škafove, lužnice, čabrove i drugo u kućnom gospodarstvu neobhodno potrebno posudje. U toj se grani obrta jasenovina sve više udomaćivala, jer su ju obrtnici kod imovne obćine uz dosta povoljne uvjete kupovati mogli, i jer se posudje iz jasenovine načinjeno na naših tržištih prilično udomaćilo bilo. Kolari opet upotrebljivahu uz jasenovinu još i brestovinu za pravljenje kola. Topolovinu rabili su osobito cigani za pravljenje korita i klompaši za pravljenje klompa ili đrvenjaka. |