DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 39     <-- 39 -->        PDF

-37 —
ciene dobrano djelovale. No bilo kako mu drago, hvala Bogu, da su ciene hrastovini
ipak povišene. Na jednoć ništa savršena ne postaje!


Da se ciena hrastovini povisila, bilo je posve razložno, ali je bilo neopravdano
dizati ciene ostalim vrstim drveća brodske imovne obćine. Na to
povišenje,niti je tražnja uplivala, jer je ta jednaka skoro ništici, niti su te
vrsti drveća osobito cienjene, što više, mi ih ni ne trpimo.


Za jedan m^ gradje jasenove, javorove i brestove, plaćalo se do sada popriečno
4 for. 75 nć., a sada je i tim vrstim drveća ciena na 6 for. po m´
poskočila. Isto vriedi, i za gradju bukovu, grabovu i cerovu itd., kojim je ciena
iz 3 for. 49 n6., na 5 for. po jednom kubičnom metru poskočila. Na povišenje
ciene tim vrstim drveća niesu mogli nikakovi obziri uplivati, po gotovo ne
tražnja. Jer kod nas još ni ne misli nitko te vrsti drveća u tehničke svrhe
upotrebljivati. Valjalo bi dakle malo po malo priučavati na uporabu tih vrsti
drveća, a to bi se lakše dalo polučiti sniženjem ciene, nego li povišenjem. Kad
bi se tražnja razvila postepeno, bez velikih potežkoća, dala bi se i ciena podići.


Eminentno vriedi to za bukovinu. Ona je vladajuća vrst u naših brdskih
šumah, te ju ni isti seljak ne će za gorivo, a kamo li, da ju trgovae po m´
5 for. plati. No ni iz daleka ona nije one absolutne vrednoće, kao što je bukovina
gornje Krajine. Pa ipak znademo, da se ova potonja, naročito kod otočke
imovne obćine po m-"* ni za 1.50 nč. unovčiti nije mogla. Premda tomu na putu
stoje zločeste komunikacije a poglavito velika udaljenost od mora; premda je
toj neunovčivosti nadalje uzrokom i konkurencija s bukovim šumami državnog
šum. erara, vlastele u goi´skom kotaru a i same ogulinske imovne obćine, jer
sva ta šumska gospodarstva žive u boljima prilikama, ipak je, kad se sve to
promotri, a ciena naše bukovine s onom otočke imovne obćine sravni, to kod
nas pretjerano i ne stoji baš u nikakovu razmjerju. Ali mi ni nemamo saveznih
niti prostranih čistih bukvika, da bi se pod današnjim okolnostima velika prodaja
uvesti mogla, sve kad bi promatrajući to s drugog stanovišta, tomu terrain
i pripravljen bio, jer mi još danas uviek bukovinu u našoj kući trebamo. I to
je dakle opet jedan razlog, koji je proti povišenju ciene kod bukovine govorio.


U trgovini nema naša bukovina nikakove prodje. Samo kolari u svojem
obrtu rabe ju za pravljenje naplataka (obloga). No oni si nabavljaju tu vrst
gradje od poznatih šumskih kradljivaca.


U nešto širih granicah kreće se uporaba jasenovine.
B;ičvari naši prave iz jasenovih dužica škafove, lužnice, čabrove i drugo
u kućnom gospodarstvu neobhodno potrebno posudje. U toj se grani obrta jasenovina
sve više udomaćivala, jer su ju obrtnici kod imovne obćine uz dosta
povoljne uvjete kupovati mogli, i jer se posudje iz jasenovine načinjeno na naših
tržištih prilično udomaćilo bilo.
Kolari opet upotrebljivahu uz jasenovinu još i brestovinu za pravljenje kola.
Topolovinu rabili su osobito cigani za pravljenje korita i klompaši za
pravljenje klompa ili đrvenjaka.