DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — Njezina je budućnost osigurnal I mi se tomu radostno veselimo, ali podjedno u istoj mjeri žalimo, što je prevelika množina drvotržaca ovamo upućena, ovdje poslom zabavljena, dok druge šume naše domovino, imenito šume Gornje Krajine, slabu unovčivost imadu! Iz svake rieči gornjih redaka proizlazi, da su merkantilni odnošaji brodske imovne obćine ne samo povoljni, već upravo sjajni. Jer je to istina, morala se uprava imovne obćine pobrinuti, da udesi prema novim okolnostim stari još od godine 1876. postojeći cienik šumskim proizvodom. Pred nama na stolu leži novi cienik od g 1889., pa jer mislimo, da će analiza njegova poštovane drugove naše zanimati, rado ćemo se na taj posao dati s nekoliko rieči. Prije svega sjetit ćemo, premda već ne bi trebali spominjati, da je hrastovina u naših šumah glavna ili vladajuća vrst drveća. To novi cienik nije smio, a nije možda ni pustio s vida. Sad na stvar! Stari je cienik hrastovinu razlučivao po njezinoj uporabi na hrastovinu, sposobnu za rezanu gradju, i na hrastovinu sposobnu za ciepanje. Prema ovoj diobi uporabe njezine, stajao je do sada 1 m^ cjepke gradje, bez obzira na debljinu stabla u prsnoj visini, 7 for. 60 nč. Je li to opravdano bilo, vidjet ćemo odmah! Trgovac voli vazda debele hrastove, nego li tanje. Sbog česa? Iz debeloga hrasta dobit će mnogo cjeniju dužicu većih dimenzija, a odpadak je tuj relativno i dvaput manji, nego kod onoga drveta, koje je od ovoga makar i za ´,´4 tanje, Ne samo dakle kvalitet, već i relativna kolikoća dužica, povoljnija je kod debljih hrastova. Nije dakle bilo razloga ne praviti razlike u cieni hrastovine pogledom na debljinu stabala. Jedan kubični metar hrastove gradje za lies sposobne, dakle rezane, plaćao se do sada, ako je stablo u sredini visine izpod 80 cm. bilo, 5 for. 7 novč., preko 80 cm. 5 for. 70 nvč., a preko 100 cm. srednjeg promjera 6 for. 34 nč. Te bi ciene, otvoreno priznajemo, bile sasvim umjerene obzirom na cienu izradjenog materijala. Ali kod nas se ovdje, osim u privatnih seljačkih šumah slabo tkogod bavi izradjivanjem piljene gradje. Samo pravoužitnici pile hrastovinu za gradnju kuća i drugih gospodarstvenih sgrada, pa u ovu svrhu dobivaju uz vrlo sniženu cienu 1 m´ hrastovine za 1 for. 90 nč. No to ne može upliva! i na cienu hrastovine u obće, nit se može u ove redke povući. Sbog toga, što u brodskoj imovnoj obćini piljena gradja za trgovinu nikakove uloge ne igra, a onda s razloga, što se kod našega lužnjaka ne da absolutno povući granica, gdje da mu prestaje sposobnost za ciepanu gradju, a počinje valjanost za rezanje, nije se u novom cieniku htjelo razlikovati jednu od druge vrsti gradje. No to je još i s toga opravdano, što se za ciepanje upotrebljuje cielo stablo skupa s vrškom, ako je ova zdrava, a skupa s debljim |