DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 27 —


6. Izgledi bujiSnih potoka u departementu d´Isfere, imenito od B,iffol i
Villard-a i gore Romanche.
II. Projekt za izvadjanje radnje. — Da bi se pojmila ideja
0 proučavanju i iznašanju predloga izložen je publici projekt o uredjenju bujičnih
potoka (torrent), nazvanog Arbonne, koji je sastavio pobočni šumski nadzornik
g. Kuss i srezki šumar g. Beraud.
Da bi se što tačnije prikazali raznovrstni radovi, koje je izveo odsjek za
pošumljenje, te da se iztaknu okolnosti, pod kojima su se isti izvadjali, dala
je administracija sastaviti:


1. Tri velika dioramska pregleda, koji prikazuju radove na uredjenju
i ukroćavanju biesnih po´oka, zvanih Bourget i Riou-Bourdoux, i na
utvrdjivanju klisure zvane Combe de Pegueres;
2. Monografije, koje obuhvaćaju opis, planove i fotografije izvedenih radova
na uredjenju glavnih bujičuih potoka;
3. Reliefske planove od potoka Vacheres, Grollaz-a, St. Antoine, Lavu
d´Esbas, prije i poslije radnja i od potoka Rieulet;
5. Grafički opisi, kojima se hoće da pokaže, što je do danas izradio odsjek
za pošumljenje promjenom zakona od 28. srpnja 1860., 8. lipnja 1864. i
od 4. travnja 1882.
III. Memoari i bibliografija. — Izložba pošumljenja je popunjena
izvjestnim brojem memoara (štampanih i u rukopisu), o svakojakim pitanjima,
koja se odnose na ovu granu šumarske uprave i po jednim primjerkom
od najglavnijih djela, što su izdana na sviet od 1878. do 1889., kako U;
Francuzkoj tako i u inozemstvu.
Dovde Journal Officiel. Ja ću ovomu još dodati to, da je francuzka šumska
uprava ili onaj odbor, koji je oko uredjenja ovoga paviljona radio, imao kao
glavni cilj pred sobom — nauku. To se vidi na prvi pogled, kad čovjek prekorači
prag onoga paviljona. Francuzki su šumari htjeli, da pokažu cielom svietu´
svoj rad i svoje umjeće, a dali ujedno svakome i priliku, da se njihovim znanjem,
radom i izkustvom koristiti može. Na njihovoj izložbi niesu se pokazivala drva
trgovcima, nego industrijalcima. Ovi su mogli da doznadu tamo, šta ima u
francuzkim šumama i što se u koju svrhu u industriji od toga upotrebiti može.
Francuzka nema drva za izvoz, radi čega bi ih morala stranom svietu na vidik
iznositi. Oni izvoze izradjeno svoje i strano drvo. Na što se koja vrst drveta
dade upotrebiti i gdje ga u Francuzkoj više ili manje ima, to je ova izložba
sve liepo pokazala. S toga se pri kraju izložbe bio i podigao glas i možda, da
se taj paviljon u cielosti prenese u šumu Vincennes, koja leži u neposrednoj
blizini Pariza, te da tamo kao šumski muzej ostane. Ovoj molbi nije se medjutim
moglo udovoljiti, jedno s toga, što je sgrada prešla u vlastničtvo onog poduzetnika,
koji ju je gradio, a druga, što ne bi bila trajna, sve ako bi ju grad
i odkupio, jer je sve drvo, iz koga je sagradjena — a to je u cielosti — pod
korom, a ta bi na brzo odpala.