DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — dostatno je, da se dokaže, da takav uraženja vriedai prirast zaista postoji; — taj pako dokaz ne temelji se ovdje samo na njekoJicini godina dobe, nego na uspjehu porasta ciele starosti stabla. Obćenito valjani podatci o veličini drvnog prirasta u ustanovljenom njekom vremenu ne dadu se sastaviti, pošto isti ovisi o mnogih okolnostih, koje čovjek ne može da zapaža ili kojim se upliv na rast drva ne dade sigurno označiti. Ali tečaj drvnog prirasta pojedinih sastojina stanovit e okolic e dade se već laglje ustanoviti, osobito ako se ta opažanja temelje na rezultatih polučenih prigodom nedavnoga sjeka. Kod ovakovog postupka biti će probitačno, da se uzme izključivo obzir na vladajući razred debljine, gdje no je sve drvlje — sudeć po njegovom promjeru i visini — po prilici iste starosti, pak sve da dotični razred i ne sačinjava cielu tamo se nalazeću sastojinu. Uz to se predpostavlja jedna vrst drveća, tlo iste vrstnoće i ista vrst uzgoja. Uzmimo n. pr. njeku 20-godišnju sastojinu na tlu, gdje je prije bila čistina, na kojoj se je prije 20 godina u jednom danu posadio žir, pak ćemo viditi, da pojedina stabalca, premda točno iste dobe, ipak u visini, a još više u debljini više manje medjusobno diferiraju tako, da će onaj, koji nije bio očevidac sadnje predmnievali raznu dobu pojedinih stablića. Ova razlika u prirastu dade se raztumačiti samo na taj način, što se je mladi nara´"^tai odma njekoliko godina posije sadnje pokazao pregustim, pojedina stabalca bila su medju sobom boj za obstanak, a posljedica tomu bje, da se je vladajući razred, kojemu je uspjelo potištiti preostale susjede slabiće, već tada mogao lahko prepoznati po njegovoj većoj visini, znatnijem promjeru i u obće uspješnijem porastu. Drugog razloga tomu pojavu nema, pošto je i tlo i položaj iste vrstnoće, a i sjeme iz istoga vrela. A sada pomislim) umjesto takve umjetno po=!adjene čistine veću kakvu površinu sa naravnim pomla Ijivanjem, to će se i tamo bez dvojbe zapaziti isti pojav, samo možda još i s tom razlikom, što će mlada sastojina — pošto je površina velika — na mjestih, gdje je tlo slabije, pokazivati i lošiji razvoj nego tamo, gdje je vrsfnija stojbina. Predpostavimo nadalje, da gospodarstveni odnošaji dotičnog predjela ne dopuštaju proredjivanje mladih sastojina, a i starijih samo djelomice, ali još uvjek u nedovoljnom mjerilu, već da je sastojina većinom bila ostavljena uplivu same prirode, to ćemo onda šume u sječivoj dobi viditi onakove, kakove su u istinu sada, ter tada lahko poimljemo, da će pojedina stabla ovakove sastojine imati veoma nejednake visine i debljine. Tu je naime proredjivala sama priroda, tuj su i elementarni uplivi svoje učinili, da se je porast vladajućeg i potištenog razreda na raznih mjestih razno razvijao, ali uza sve to nije izključena mogućnost, da će se cjelokupna sastojina nalaziti u podpunom ili barem slabo prekinutom sklopu. Upliv ovakovog životnog razvoja veoma je različit obzirom na pojedina stabla dotične sastojine; tuj se nalazi njeka maksimalna i njeka minimalna granica nastavša uslied gore napomenutih promjena u rašćenju, koje se granice |