DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
532 gt^spodarstva ođgavaraio, i to radi toga, što bi mogli u Hrvatskoj i Slavoniji VI hrastika pučanstvu-veću novčanu vriednost privrediti, ako bi s hrastići tako gospodarili, da Iji razni rižitci, kano pasa, žirovina, šiška i t, d. glavni prihod same bili- Akopren Ba^e hrastove šume daju izvrstnu gradju, koje se miaogo za tehničke svrhe traži, to je još i stablo plodonosno, koje je podobiso vremenom svojim plodom veće kamate nositi, nego godišnji prirast u drvu. Eadi toga bi morali, da obhodnju hrastovih šuma, gdje se u većoj površini nalaze, na 300 godina produljimo^ pri čem se ne bi moglo prigovarati, da ne bi tim postupkom racion.alno s hrastici postupali. To bi pučanstvu u prilog išlo tim više, pošto J8 dui^nost svakog šumara skrbiti, da u interesu obćina sa sumom. onako gospodari, da mu koristi i da blagostanje pučanstva podigne. Mi smo se zanieli u gospođarerju šuma za di´ugimi narodi, koji su na kulturnom polju mnogo dalje dcšli, kod kojih su i drugi odi)OŠaji u narodnom gospodarstvu, koji se .drže načela, da kad šuma najveći prirast u drvu postigne, da se i sieče. Zar dakle, da i mi činimo tako s našim hrastom lužnjakom, koji po ođnošajih tla i položaju u 120—150 godina najveći j^rirast u drvu postigne, da ga onda na smrt odsudimo, kad najbolje plodom rađja. Naravno, da tad u prirastu drvo zaostaje, nu mi ništa tim ne štetujemo, jer nas ono naknadjuje obilnije svojim plodom. Kako se \z moje prakse mogu sjetiti, moglo se na jednoj rali površine, gdje je 30—40 hrastovih stabala stajalo, u srednje rodnoj godini 40—50 mjerova žira nabrati, a naravno da ga^ je još na zemlji ostalo, što se svagdje pokupiti nije moglo. To se hrašće nalazilo jedva u dobi od 150 godina, a bijaše tek u promjeru oko 120 cm. debelo i podpuno zdravo. U toj dobi radja hrast lužnjak obično svake godine više ili manje jednako m.nogo, ako mu elementarne nesgode a razvitku ploda naškodile ne bi. Obično radja svake 3—4 godine; obilno. Možemo dakle popriečno uzeti, da na godinu na jednoj rali, gdje je takovo hrašće u lugove razdieljeno, popriečno 18 njjerova rodi. Uzmimo, da bi pustili hrastovu šumu, koja je sada 150 godina stara, do 300 godina rasti, to bi u vremenu od 150 godina, računajući popriečno u godini na ral 18 m.ierova, dobili ukupno 2700 mjerova žira. Uzmimo običnu taksu, da 1 mjerov 1 for. stoji, to bi dobiveni žir u novčanoj vriednosti vriedio 2700 for. Nu ako bi se površina šume s hrastovinom od jedne rali nalazila u dobi od 70 godina, kad hrašće počinje dobro žirom radjati, to bi od one dobe za 230 godina po 18 mjerova na ral. računajući dobili 4140 mjerova žira ili u novčanoj vriednosti isto toliko forinti. Mnogim će se taj račun možda pretjeranim vidjeti, nu za volju kritičarom obalit ćemo svotu za jednu trećinu, što bi onda iznašalo 2772 for., s kojom bi se brojkom opet mogli zadovoljiti, jer bi nam godišsije kamate 12% iznosili. Što se tiče prirasta drva, ne bi ni tu s p-roduljenom obhodnjom do 300 godina ništa štetova]!, ako bi hrastove šuuje do te starosti rasti pustili; jer bi se u toj dobi hrašće u ravnicah na srednjem tlu i u navedenom broju u promjeru debla od 160—180 cm. postići moglo. |