DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 8     <-- 8 -->        PDF

532


gt^spodarstva ođgavaraio, i to radi toga, što bi mogli u Hrvatskoj i Slavoniji
VI hrastika pučanstvu-veću novčanu vriednost privrediti, ako bi s hrastići tako
gospodarili, da Iji razni rižitci, kano pasa, žirovina, šiška i t, d. glavni prihod
same bili- Akopren Ba^e hrastove šume daju izvrstnu gradju, koje se miaogo
za tehničke svrhe traži, to je još i stablo plodonosno, koje je podobiso vremenom
svojim plodom veće kamate nositi, nego godišnji prirast u drvu. Eadi
toga bi morali, da obhodnju hrastovih šuma, gdje se u većoj površini nalaze,
na 300 godina produljimo^ pri čem se ne bi moglo prigovarati, da ne bi tim
postupkom racion.alno s hrastici postupali. To bi pučanstvu u prilog išlo tim
više, pošto J8 dui^nost svakog šumara skrbiti, da u interesu obćina sa sumom.
onako gospodari, da mu koristi i da blagostanje pučanstva podigne. Mi smo se
zanieli u gospođarerju šuma za di´ugimi narodi, koji su na kulturnom polju
mnogo dalje dcšli, kod kojih su i drugi odi)OŠaji u narodnom gospodarstvu,
koji se .drže načela, da kad šuma najveći prirast u drvu postigne, da se i sieče.
Zar dakle, da i mi činimo tako s našim hrastom lužnjakom, koji po ođnošajih
tla i položaju u 120—150 godina najveći j^rirast u drvu postigne, da ga onda
na smrt odsudimo, kad najbolje plodom rađja. Naravno, da tad u prirastu drvo
zaostaje, nu mi ništa tim ne štetujemo, jer nas ono naknadjuje obilnije svojim
plodom.


Kako se \z moje prakse mogu sjetiti, moglo se na jednoj rali površine,
gdje je 30—40 hrastovih stabala stajalo, u srednje rodnoj godini 40—50 mjerova
žira nabrati, a naravno da ga^ je još na zemlji ostalo, što se svagdje pokupiti
nije moglo. To se hrašće nalazilo jedva u dobi od 150 godina, a bijaše
tek u promjeru oko 120 cm. debelo i podpuno zdravo. U toj dobi radja hrast
lužnjak obično svake godine više ili manje jednako m.nogo, ako mu elementarne
nesgode a razvitku ploda naškodile ne bi. Obično radja svake 3—4 godine;
obilno. Možemo dakle popriečno uzeti, da na godinu na jednoj rali, gdje je takovo
hrašće u lugove razdieljeno, popriečno 18 njjerova rodi. Uzmimo, da bi
pustili hrastovu šumu, koja je sada 150 godina stara, do 300 godina rasti, to
bi u vremenu od 150 godina, računajući popriečno u godini na ral 18 m.ierova,
dobili ukupno 2700 mjerova žira. Uzmimo običnu taksu, da 1 mjerov 1 for.
stoji, to bi dobiveni žir u novčanoj vriednosti vriedio 2700 for. Nu ako bi se
površina šume s hrastovinom od jedne rali nalazila u dobi od 70 godina, kad
hrašće počinje dobro žirom radjati, to bi od one dobe za 230 godina po 18
mjerova na ral. računajući dobili 4140 mjerova žira ili u novčanoj vriednosti
isto toliko forinti. Mnogim će se taj račun možda pretjeranim vidjeti, nu za
volju kritičarom obalit ćemo svotu za jednu trećinu, što bi onda iznašalo
2772 for., s kojom bi se brojkom opet mogli zadovoljiti, jer bi nam godišsije
kamate 12% iznosili.


Što se tiče prirasta drva, ne bi ni tu s p-roduljenom obhodnjom do 300
godina ništa štetova]!, ako bi hrastove šuuje do te starosti rasti pustili; jer bi
se u toj dobi hrašće u ravnicah na srednjem tlu i u navedenom broju u promjeru
debla od 160—180 cm. postići moglo.