DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 530-, — ,


Prerua tomu sasiBa je smježno govoriti o prištenji od 4—5000 for,, koju
bi imovna obćina iraala, kad bi se uprava i t. d. spojila s petrovaradinskom
iiBovBoiB obćinom, kako se to s neke strane radi prištednje dokazuje, jer je
ona spremna za svoju sairiostalnu upravu i veće izdatke doprinašati, nego što
ih danas doprinaša.


0 ekskorzijah sliišatelja šumarstva krlževačkog učilišta^
te njekofiko rieči o odnošajih šumskoga gospodarenja u
Hrvatskoj i Slavoniji,


Kako prijašnjih godina, tako i ove godine poduzeli su slušatelji šumarstva
na križevačkom učilištu praktične ekskursije u šumske predjele domovine i
izvan iste, gdje je kultura u šumskom gospodarstvu veći stepen postiglav nego,
li kod nas.


Da li budu slušatelji krizevačkog učilišta u inostranih predjelih koristi
crpiti, koje bi odnošajem našeg pučkog gospodarstva u prilog išlo; hoćemo da
razmotrimo. Uzmimo šumsko gospodarenje u Češkoj, Štajerskoj ili Njemačkoj,
bilo kod veleposjednika šuma, bilo kod šuma državnih ili obćinskih, svakako
su oni .nas u gospodarenju i gojenju šuma preteklL To je s obzirom na gospodarenje
tamošnjeg pučanstva i na vrsti drveća lako i moguće, jer se ondje stoka
ne goni na pašu u šume; šumske radnje obavljaju radnici u šumah nastanjeni;
godišnje sječe, ako niesu nai´avno pomladkom obskrbljene, to se one odmah
umjetno posiju ili odgojenim sadnicam posade; branjevine se ne ogradjuju, kao^
što: je kod nas uvedeno radi ugona marve ali je i to tobože u mnogih´predjelih
zanemareno; drva iz šumske sječe odpremaju se u pravo doba godine,, i sve
šumske radnje u redu i pravodobno obavljaju. Tako je moguće, po. načelih
šumskog gospodarstva sa šumom gospodariti i racionalno uživati.


. Kod nas u.. Hrvatskoj i Slavoniji radi se obratno. Vlastelini šuma. gospodare,
kako im se svidja. Oni: nastoje, da pokraj drva čim više uzgrednih užitaka
iz šume izcrpe ne obazirući se na budućnost. Oni ugone stoku svake vi^sti u
šumu na pašu i žirenje kroz cielu godinu, ili daju istu u zakup na cielu godinu,,
Ako se gdje to baš ne prakticira, a ono se od zuluma seljačkog stoka ugoni i
šteta čini. U, obće nema pravog gospodarenja. Tu se´ ne gleda na osnove
gospodarenja, gdje oni i postoje. Ne pazi se, ,da li se ustanovljena godišnja
drvna gromada na sječini prekoračuje,, te da li je godišnja sječina naravno, ili´
umjetno pošumljena, već sesieče po potrebi, i ako se povoljan kupac za drva
nadje, sječe se, dok ima. Sve se to može smatrati devastacijom šume, pa i ako
bi se sječina umjetno pošumila,. što se vrlo riedko dogadja; jer je godišnji
prihod drva u jedan mah na više godina prekinut.


Osobito se ondje sa šumom ne štedi, gdje vlastničtvo često´ izjedne ruke
11 drugu prelazi. Tu se gleda, da se iz šume izvadi, odnosno unovči, što se više