DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 530-, — , Prerua tomu sasiBa je smježno govoriti o prištenji od 4—5000 for,, koju bi imovna obćina iraala, kad bi se uprava i t. d. spojila s petrovaradinskom iiBovBoiB obćinom, kako se to s neke strane radi prištednje dokazuje, jer je ona spremna za svoju sairiostalnu upravu i veće izdatke doprinašati, nego što ih danas doprinaša. 0 ekskorzijah sliišatelja šumarstva krlževačkog učilišta^ te njekofiko rieči o odnošajih šumskoga gospodarenja u Hrvatskoj i Slavoniji, Kako prijašnjih godina, tako i ove godine poduzeli su slušatelji šumarstva na križevačkom učilištu praktične ekskursije u šumske predjele domovine i izvan iste, gdje je kultura u šumskom gospodarstvu veći stepen postiglav nego, li kod nas. Da li budu slušatelji krizevačkog učilišta u inostranih predjelih koristi crpiti, koje bi odnošajem našeg pučkog gospodarstva u prilog išlo; hoćemo da razmotrimo. Uzmimo šumsko gospodarenje u Češkoj, Štajerskoj ili Njemačkoj, bilo kod veleposjednika šuma, bilo kod šuma državnih ili obćinskih, svakako su oni .nas u gospodarenju i gojenju šuma preteklL To je s obzirom na gospodarenje tamošnjeg pučanstva i na vrsti drveća lako i moguće, jer se ondje stoka ne goni na pašu u šume; šumske radnje obavljaju radnici u šumah nastanjeni; godišnje sječe, ako niesu nai´avno pomladkom obskrbljene, to se one odmah umjetno posiju ili odgojenim sadnicam posade; branjevine se ne ogradjuju, kao^ što: je kod nas uvedeno radi ugona marve ali je i to tobože u mnogih´predjelih zanemareno; drva iz šumske sječe odpremaju se u pravo doba godine,, i sve šumske radnje u redu i pravodobno obavljaju. Tako je moguće, po. načelih šumskog gospodarstva sa šumom gospodariti i racionalno uživati. . Kod nas u.. Hrvatskoj i Slavoniji radi se obratno. Vlastelini šuma. gospodare, kako im se svidja. Oni: nastoje, da pokraj drva čim više uzgrednih užitaka iz šume izcrpe ne obazirući se na budućnost. Oni ugone stoku svake vi^sti u šumu na pašu i žirenje kroz cielu godinu, ili daju istu u zakup na cielu godinu,, Ako se gdje to baš ne prakticira, a ono se od zuluma seljačkog stoka ugoni i šteta čini. U, obće nema pravog gospodarenja. Tu se´ ne gleda na osnove gospodarenja, gdje oni i postoje. Ne pazi se, ,da li se ustanovljena godišnja drvna gromada na sječini prekoračuje,, te da li je godišnja sječina naravno, ili´ umjetno pošumljena, već sesieče po potrebi, i ako se povoljan kupac za drva nadje, sječe se, dok ima. Sve se to može smatrati devastacijom šume, pa i ako bi se sječina umjetno pošumila,. što se vrlo riedko dogadja; jer je godišnji prihod drva u jedan mah na više godina prekinut. Osobito se ondje sa šumom ne štedi, gdje vlastničtvo često´ izjedne ruke 11 drugu prelazi. Tu se gleda, da se iz šume izvadi, odnosno unovči, što se više |