DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Kako mm j© šuma godine 1889. plodom radjala? Kako je ti obc´e poznato, niesu hrastove Šume ni malo ove gođiiie pomele. Nemile gasjeBice polegle se u velikoj množini tako, da se Bajstariji ljudi ne sjeckaju, da je ikad toliko gusjenica bilo, kao ovog proljeća. Na mnogih mjestih su na hrastu lišde i cviet do hvojica obrstile, pa su hrastove šume izgledale kao u zimsko doba Isto su tako i voćnjaci poatradali, a osobito šljive. Nu jer ta gamad nije imala sta više žderati, to se prije reda začahurila. Prijatna jesen prigrijala je čahure, pa se gusjenica ve& pogotkom rujna polegla; jer nije na hrašću mladog lišda nasla, a staro joj iišde nije išlo u tek to je gladovala, 1 kako se moglo opaziti, izginula su legla vec u listopadu. Po tom sudeći, riesit ćemo se do godine gusjenice četnjaka osim gubara, koji se nije htio ove jeseni poleći. On će nam do godine opet neprilike činiti, ako ga elementarne nepogode u proljeće još nejaka ne unište. Bukvice takodjer nije, bilo, akoprem se. u proljeću na drveću njesto cvieta pokazalo, jer je to i odpalo. Tako niesmo imali koristi od ove dvie vrsti drveća, kojeg je u´nasih Šumah najviše i koje vriedi u gospodarstvu. Javor i klen nije takodjer haireco u okolini Zagreba ništa sjemenom pomeo. Jedini kesten i orah dobro je rodio, a bilo je ove godine na trgu u Zagrebu kestena u obilju; jedna litra po 3, 4 do 5 uov po 5—6 novČ.; sigurno će mu cieiia oko božica poskočiti na 10 novć. Lipe. su takodjer sjemenom dobro poniele. Niti jasen nije svagdje sjemenom urodio kao ni breza, koja nam običaje zanemarene šestare pošumiti, . Spomenuti nam je, da su od četinjača samo jela, omorika i bor slabo šešarkami urodili; dok je tisovina u perivojih obilno rodila, tako, da je bilo milota vidjeti ju sa svojim crvenim plodom naklćenu. Šumsko voće, divlje kruške, jabuke, ljeska, trnjine (klikinje). nije baš ništa, kao ni glog. urodilo. Drenić je ove godine hvale vriedan; obilno je plodom rodio. Divlje trešnje slabo su poniele, dok su od breberike visile plodne grane do zemlje. Maline i jagode su kao skoro svake godine dobro urodile, o čem smo se uvjerili na tržištu u Zagrebu. Bilo ih je u^ obilju. Prvi je dozreli plod najbolji, pa se i dobro plaća; dok drugi mnogo ne vriedi, jer je odviše živim mesom nadjeven pa ee i slabo kupuje. Konačno nam je navesti nješto i od gljiva, koje su uzgredni užitci naših suma. I njih je bilo od raznih vrsti prilično dosta na tržištu u Zagrebu. Donašaju ih seljaci iz bliže okolice u grad na prodaju pa dobro ovom malom robom trže. Medju gljivami reprezentira vrganj prvo mjesto, jer je najtečniji medju našimi gljivami, koje se za jelo upotrebljuju; vrganje prodavaju 3—4 komada za 5 nvč. Mogu Se dobiti cielu godinu suhe na tržištu u Zagrebu, a donašaju ih naši seljaci i Štajerci, nu za suhe se gljive ne jagmi, kao. za friške, jer se svatko boji,, da. se ne bi nalazilo medju njimi ludara gljiva. Toliko smo zabilježili o ovogodišnjem prirodu uzgrednih užitaka. To bi valjalo svake godine bilježiti i u šumarskom listu objelodaniti, da nam ostane u povissti bilježka 0 plodnosti prevaljenih godina, . . Nije Jagerlaiein. Najveći neprijatelji zecevora, osim ljudi, jesu nedvojbeno kune, lasice, ^ lisice i divlja mačka. Divlja mačka je pak osobiti majstor u hvatanju zečeva. Evo tomu primjera^ koga šumar B. pripovieda: ´„Dne 18. studenoga t. g. pregledavajući 5-godisnju predzabranu Glovac, uputio se u 10-godi.šuju z^abranu istoga imena, te u gustari začuo silno neko brvanje; pogledav bolje u gustaru, opazi divljeg mačka, kako je zeca pritisnuo i za vrat ga kolje. Ne smišljajući ništa opali rečem šumar, te na najveće njegovo veselje dobi jednim Hitcem zeca i osobito liepog divljeg. mačka. Ovo je doista riedkost,. ali.i istina... ^ ..-- -- -´ ´ " ´ ´ ´ . ^* ^^´, |